ponedjeljak, 28. siječnja 2013.

STARE RAZGLEDNICE B.BRODA I DERVENTE

Jedna rijetka, do sada na ovom blogu ne objavljena razglednica B.Broda iz vremena Austrougarske ''vladavine'',  dok je još bio prvobitni željeznički kolodvor sa natkrivenim kolosijekom
Crtana razglednica Broda n/Savi iz 1899. godine
Prva ''Ložionica'' na bosanskobrodskom kolodvoru
Gradnja bosanskobrodskog kolodvora, bez peronskih stajališta
Bosanski Brod - Kolodvorska zgrada sa završenim peronskim prostorom
Jedna od starijih derventskih razglednica
1929. godine - gimnazija u Derventi
1936. godina - ''narodne nošnje'' na derventskom kolodvoru

Motiv iz Brodske ulice u Derventi!

nedjelja, 27. siječnja 2013.

BOS.POSAVINA U NOVIM USTAVNIM PROMJENAMA BIH - okrugli stol u Orašju

U Orašju je održana tematska rasprava na temu ''Bosanska Posavina i Posavska županija'' u predstojećim ustavnim promjenama u BiH Prvobitno je planirano da organizator rasprave bude  Skupština Posavske županije, ali je nakon njenog odustajanja, organizaciju Okruglog stola preuzela Posavska stranka i HSP BiH za Posavinu! 
Uz predstavnike društvenog i političkog života županije Posavske, ''Okruglom stolu'' su prisustvovali: predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, prof. Ivo Banac i Ivan-Zvonimir Čičak ispred HHO, zatim predsjednik SDA BiH Sulejman Tihić, predsjednik HSP BiH - Zvonko Jurišić, te zamjenik visokog predstavnika u BiH, Dariusz Karol Bachura i glavna tajnica veleposlanstva RH u BiH - Mirela Lucić.
Iako je rasprava održana u federalnom dijelu Bosanske Posavine, eventualna provedba zaključaka i prihvaćanje evidentiranih prijedloga od strane međunarodne zajednice, mogla bi imati refleksiju i na ostatak Bosanske Posavine, odnosno onog dijela koji se nalazi u RS, ili bolje reći,  na margini političkog i ekonomskog zanimanja potencijalnih interesenata! A prije svih - Hrvatskog i Muslimanskog političkog establišmenta.
Članak sa diskusijama i zaključke sa ''Okruglog stola'' - pogledajte na: - http://www.feniks.ba/ i
http://www.feniks.ba/polozaj-posavine-izlaganja-na-okruglome-stolu-366.aspx

subota, 26. siječnja 2013.

NOVI KADROVI NOVOSELJANSKE ZIME, 26.01.2013!

Danas, 26.01.2013. godine, slike Novog Sela pokazuju znatno više snijega nego u Slav.Brodu! Uz puteve je prilično razbacanog,  i pod teretom novog snijega povijenog drveća No i pored iznenađujuće visokog novog snijega, novoseljanski sokaci su prilično prohodni:





srijeda, 16. siječnja 2013.

BROD n/Savi na starim razglednicama

Nastojeći pokazati sve prikupljene stare razglednice iz povijesti Broda, a u očekivanju završetka gradskih bazena u Slav.Brodu, ovaj puta sam odabrao fotografije jednog od uređenih kupališta na Savi, u neposrednoj blizini grada, i nekoliko razglednica koje oslikavaju nekadašanji grad - BROD n/Savi!




Ove fotografije dokazuju o lijepo uređenim prostorima za kupanje u rijeci Savi kod Slav.Broda, mnogo prije nego se došlo na ideju graditi bazene u Migalovcima, i sada uz sportsku dvoranu na Vijušu!
1908. - ulaz u tadašnju Bansku ulicu sa dva ''Radosavljevićeva ćoška'', u desnoj katnici je trgovina Radosavljević i sin Jos. Hanza  (sve je snimljeno gledajući od Save prema istočnoj strani tadašnjeg trga)
Nekadašnji ulaz u Bansku (kasnije Starčevićevu) ulicu sa Radosavljevićevim kućama na svakom ćošku! (Na mjestu desne kuće danas je izgrađen hotel ''Savus'')
Zapadna strana trga, tridesetih godina 20. st. u kući Lacković je trgovina tekstila ''Medić i Žmirić''
1934. - Kavana Port Artur u kući D'Ellia, a u kući Brlić  tiskara Buck i knjižara Kappon.
U bivšoj ulici B.Radičevića je kuća Zdenke Benčević, inače kćerke I.Brlić-Mažuranić
1928. godine u tadašnjoj Trumbićevoj ul. (poznata ''Široka'' ul.) vide se prvi metri asvalta!
1914. godine, Početak Mesićeve ulice sa hotelom Central (s desne strane)
1906. godine, ugao Mesićeve i Šenoine sa ''Dalmatinskim podrumom'' (sada je to preko puta trgovine Metalka centra
Brodska bolnica u tadašnjoj Karadžićevoj, a danas u Štamparevoj ulici.
Državna građanska ''Muška škola'' - danas je to OŠ I.G.Kovačić
Od 1934. godine u ovoj zgradi u današnjoj Gundulićevoj ulici,  bila je Narodna učionica ženske škole ''Katarina Zrinski'' ili ''djevojačka škola'' (kasnije useljena Medicinska škola)

utorak, 15. siječnja 2013.

JEDNA IZBJEGLIČKA PRIČA - ''PUŠKA OD BUKOVINE''

                         Prisjećajući se svih neizvjesnosti izbjegličkog života kroz koji smo prolazili početkom devedesetih, znam da vjerojatno nikada nećemo moći izbrisati slike iz albuma koji se jednostavno zove - ''DO TADA'' i koji smo ostavili iza sebe, na našim bosanskim prostorima!
Opsjednutost sadržajem toga ''albuma'' mnoge će pratiti do kraja života, i uvijek će vjerovati da će se vratiti, makar i završili kao  glavni lik iz priložene priče, autora Josipa Mlakića, sa http://posavski-vremeplov.com/!

                        Slične ''nove živote'',  proživljavali su mnogi, budeći se iz sna isprekidanog nekim novim zvucima, novim susjedstvom, novim običajima...
Ali živjeli su, sanjajući svoje njive, šume, svoje voćnjake, prašnjave sokake, svoje kuće u kojima su najbolje spavali! 
Rijetki su ponovno osvanuli u Bosni, a mnogi i danas,  još uvijek sve sanjaju u nekim drugim sobama... Što bi narod rekao: ''vodu piju daleko od izvora''!

Zato uvijek i iznova, pažnju mi privuče neka upečatljiva izbjeglička priča, kao ova koja je ispričana  jednostavnim, razumljivim jezikom  koji opisuje dileme i muke nasilno ''urbaniziranog'' izbjeglice Stipana Serdara, koju u cijelosti prenosim:


 Puška od bukovine
 Josip MLAKIĆ (posavski vremeplov, lektira: Pričam ti priču)

                           ''Stipan Serdar je zamišljao Njemačku drugačijom od ono­ga što je vidio, toliko drugačijom da je ponekad pomiš­ljao da postoji neka druga Njemačka osim ove sive i sva­kidašnje; ona mitska Njemačka iz njegove glave iz koje svatko dolazi uhranjen, uredno obučen i za volanom »mercedesa«. Ni pomišljao nije da i u Njemačkoj posto­je tijesni stanovi i da se baš ovdje ni na trenutak neće moći prepustiti onom ugodnom polusnu pored prozo­ra, kada se može razmišljati i o svemu i ničemu istovre­meno, kada se čini da je i vrijeme na trenutak stalo i ka­da svi problemi postaju manji i rješivi. I kada bi pokušao i umalo uspio zanemariti more stakla i betona oko sebe i bezbojno nebo iznad njih, ipak bi ga svaki čas nešto prekidalo: ili dječja galama ili sirene nervoznih vozača dolje na ulici ili preglasni zvukovi s radija ili televizora, koji bi dopirali iz susjednih stanova.

                           Već nekoliko dana po dolasku Stipanu je svakim danom postajalo teže i nepodnošljivije. U prvim dani­ma svoga boravka u Njemačkoj pričao je mnogo i nepo­vezano; stalno se vraćao na opširan opis svoga puta do Dortmunda, koji nikoga nije interesirao. Po tko zna koji put bi prepričavao kratku vožnju trajektom; pričao bi kako mu je tada bilo muka i kako mu se činilo da će ga privući uzburkana voda. Ali ni to kao da nikoga nije in­teresiralo; svi su nekuda žurili i uvijek je netko negdje kasnio. Ni ostalo nije bilo kako je on mislio da treba bi­ti: branili su mu pušiti lulu od čijeg bi dima za kratko vrijeme postalo nepodnošljivo u tijesnom stanu. Kupo­vali su mu neke cigarete u bijeloj kutiji, sa zlatnom niti po rubovima, koje su Stipanu bile toliko slabe da im dim gotovo nije ni osjećao. Nije imao kuda prošetati, svuda okolo su bile zgrade i beton; trebalo mu je vremena i neprespavanih noći za navići se zaspati uz buku što je do­pirala izvana. Sve mu je nedostajalo; činilo mu se pone­kad da mu nedostaje i ona nesnosna pucnjava, koje se užasavao dok je bio u Bosni.

Međutim, postojale su dvije stvari kojima se Stipan veselio i željno ih iščekivao: nedjeljne mise na hrvat­skom jeziku i večernji Dnevnici Hrvatske televizije, koji su se mogli pratiti putem satelita. Ta dva događaja su za njega bila ona tanka nit što ga je još vezivala s Bosnom. Poslije nedjeljne mise mogao je susresti više poznanika iz domovine, stati i popričati s njima. Stipan je te tre­nutke pamtio kao jedine svijetle točke svoga boravka u Njemačkoj. Ponio bi sa sobom lulu, dugo bi je punio, nabijao duhan u nju i žedno upijao plavičaste dimove. Oko njega su brujali razumljivi glasovi i činilo mu se, kad bi zaklopio oči, da će nekom čarolijom biti preba­čen u one prijeratne nedjelje u Bosni kada je riječ rat bu­dila sasvim druge asocijacije; na neke mutne slike iz pro­šlosti iz kojih su gotovo u potpunosti iscurile emocije.

S drugom Stipanovom opsesijom - s večernjim Dnev­nicima Hrvatske televizije — bile su skopčane prave ma­le obiteljske bure. Njegovi unuci su u vrijeme u koje je išao Dnevnik sve do djedovog dolaska redovito gleda­li »Bitte lacheln«, nekakvu njemačku varijantu šaljivog kućnog videa. Njegovi unuci su imali dvanaest i deset godina. Imali su njemačka imena — Thomas i Robert — tamo su rođeni i odrasli, i Stipan je s tugom slušao kako brzo i tečno govore njemački. Stipan je ustrajavao na svom, uvjeren da mu nitko nema pravo oduzeti niti se­kundu Dnevnika. I jedino bi u tim prilikama pokazivao onu sitničavu staračku tvrdoglavost. Problemi su dosti­gli vrhunac kada su djeca u redakciju emisije poslala dva svoja priloga i kada su iz dana u dan, očiju prikovanih u televizor kao u neko božanstvo, iščekivali hoće li biti prikazani. No, on se i tada pokazao nepokolebljivim; kao lav se borio za svaku sekundu Dnevnika, sve dok napo­kon nije nabavljen novi televizor.

U Dnevniku bi ponekad bilo doneseno i kratko iz­vješće iz njihovog grada: suhoparno i nekonkretno, u kome su se izgleda mijenjale samo slike i superlativi.
Sti­pan bi tada pokazivao svojima gdje je crta.
— Naši su ti tu, a oni su tamo — pokazivao bi neod­ređeno prstom u pravcu ekrana.
Potom bi pokazivao negdje pored televizora, gdje bi se, prema njegovoj procjeni, trebalo nalaziti mjesto gdje je gađan kombi kad su se izvlačili. Taj dan je gorio zvo­nik na crkvi, i kod svih ljudi koje je Stipan taj dan sre­tao osjećala se neka utučenost što je pomalo sličila na strah: kao kad se prelazi granica iza koje više ništa nije poznato.
                           Nakon godinu dana takvog života, gdje se sve što mu se događalo može zgusnuti u jedan dan — učestala lupa vratima ujutro; pripremljen doručak na stolu; blju­tav okus ohladnjele kave; nerazumljiva bujica riječi s preglasnog televizora, kojim bi pokušavao liječiti ne­podnošljivu samoću; loše vijesti iz Bosne - na životu ga je doslovce održavalo razmišljanje o povratku. Potpuno se povukao u sebe; najčešće bi sjedio nepomično poput kipa, poluokrenut prema prozoru. Neprestano je raz­mišljao o povratku.
Dnevnik ga više nije interesirao. U Bosni se više ni­je pucalo; od tamo su dopirale neke drugačije vijesti, ko­je su mu bile potpuno nejasne. Jedino u što je bio sigu­ran je bilo to da se više ne puca.

                           Posljednjih mjeseci, Sti­pan je dosta vremena, obično danju dok je svjetlo bilo jače, provodio rezbareći malim džepnim nožićem puške za unuke. Želio im je bar nešto ostaviti prije nego što se vrati u Bosnu. Nekada mu je to dobro išlo: pravio bi djeci skije, kosišta, držalice.... Sve je, u stvari, započelo tako što mu je sin jednom prilikom donio komad drva i džepni nožić, pretpostavljajući da će to starca bar ma­lo izvući iz depresije.
Kad je napravio prvu pušku i samom mu je bilo od­mah jasno koliko smiješno izgleda medu gomilom elek­tronike i lijepo oblikovane plastike kojom su djeca bila okružena. Naravno, nije ga iznenadilo što im njegova puška nije bila ni najmanje interesantna. Starac je za to krivio loše drvo i iznova pravio nove puške. Mislio je, da mu je kakav dobar komad bukovine, napravio bi savr­šenu pušku koja bi, u to je bio siguran, bar jedan dan bila interesantna njegovim unucima. Tako je, pored mi­sli o povratku, Stipana počela progoniti i misao o savr­šenom komadu drva iz kojeg će napraviti savršenu puš­ku: mislio je da bi to trebao biti komad bukovine, blije­de, gotovo prozračne crvenkaste boje, a mogao je dati ru­ku i komad dobro osušene javorovine, lagan kao papir.

No, nije mu bilo suđeno niti se vratiti niti napravi­ti tu toliko željenu pušku; lagana bol u desnoj strani tije­la koja ga je mučila posljednjih mjeseci vremenom se po­jačavala i jednog jutra se probudio u bolnici. Činilo mu se kao da sanja; kroz orošeni prozor se vidjela krošnja nekog stabla i komadić mutnog neba. Starcu se maglilo pred očima; žuta boja lišća se poput obojene kiše razli­jevala po oknu. Nije bio siguran, ali mu se po jednolič­noj boji lišća činilo da se radi o javoru. Sin je bio pored njega, i Stipan mu je uporno i bezuspješno pokušavao nešto reći, ali nije uspijevao. Imao bi sliku pred očima, ali kao da je zaboravio kako se koja stvar zove. Desnu stranu tijela nije osjećao. Pokušavao je pomaknuti desnu ruku, ali nije uspijevao; ležala je pored njega kao nečija tuda, zaboravljena stvar.

                         Sve do smrti — umro je mjesec dana nakon toga — preležao je nepomičan u krevetu; kao sjena onoga čov­jeka koji je prije nešto više od godinu dana došao u Nje­mačku. Počeo je, odmah nakon povratka iz bolnice, os­jećati ono poznato probadanje i na lijevoj strani tijela. Nekoliko dana prije smrti gotovo da nije osjećao ni lije­vu ruku i tada mu je postalo definitivno jasno da se ni­kada neće vratiti u Bosnu - barem ne živ. Znao je, ta­kođer, da nikada neće napraviti onu željenu pušku od bukovine, koja je u njegovoj glavi postajala sve ljepša i smjelija. Na noćnom stoliću, pored uzglavlja, ležao je njegov nožić i posljednja nedovršena puška. Stipan bi ponekad naizmjence gledao tu pušku i svoje mrtve ruke, kao da nešto uspoređuje, a zatim bi se, kao da je izgu­bio svaku nadu, zagledao kroz prozor. A kroz prozor so­be u kojoj je ležao vidio se samo dio zida zgrade s dru­ge strane ulice. Vjerojatno je ovo bila posljednja slika koju je Stipan Serdar gledao u životu.''

ponedjeljak, 14. siječnja 2013.

''NA GRANICI SA EU'' - Brošura Direkcije europskih integracija BiH

Napisao: J.Kovačević                 


                 U cilju pojašnjenja novih ''režima'' odnosa sa RH, analiziranih kroz četiri osnovne točke: 1. trgovinu;  2. rad, usluge i financije;  3. putovanja i boravak; i  4. ostala pitanja, nakon prikupljenih odgovora na neka od ključnih pitanja u međudržavnom prometu roba, ljudi, usluga i kapitala, Direkcija za europske integracije BiH, 28.12.2012. godine objavila je brošuru koja daje odgovore na navedena pitanja.
Brošura  je objavljena na web-stranici http://www.dei.gov.ba/ pod naslovom ''NA GRANICI SA EU''.
                 Navedenu brošuru čini ukupno 76 pitanja i odgovora o uticaju ulaska Republike Hrvatske u EU (koji će uslijediti 01. srpnja 2013. godine),  na Bosnu i Hercegovinu i njene građane,  u mnogim svakodnevnim komunikacijama i kontaktima sa EU - režimom, a kasnije i sa odredbama Šengenskog sporazuma  koje će se primjenjivati i u odnosima BiH i Hrvatske.
Iako u mnogim oblastima, članstvo Hrvatske u EU neće proizvesti nikakve promjene, odnosno i dalje će vrijediti postojeći ugovori i pravila, u cilju sveobuhvatnog informiranja građana BiH, i takva pitanja su uvrštena u ovu brošuru.
Za sada, ne postoje svi odgovori i tumačenja za situacije u kojima se građani BiH mogu svakodnevno naći, ali je u ovoj brošuri moguće,  na jednom mjestu pronaći one najbitnije odgovore koji će uskoro biti vrlo aktualni.

                Prema zamisli Direkcije, brošura je trenutno dostupna na navedenoj web-stranici, samo u elektronskom zapisu, ali bi do kraja ožujka 2013. godine trebala doživjeti tiskano izdanje u džepnom formatu.
Odgovori na pitanja  i sadržaj brošure, može koristiti  građanima sa obje strane buduće šengenske granice, a kako je u  području graničnog prijelaza između dva Broda, posebno intezivan putnički promet, upućujem vas da posebno pročitate poglavlje ''Putovanje i boravak'' koje se nalazi na 26 stranici brošure.


srijeda, 9. siječnja 2013.

JAVNI POZIV ZA POMOĆ U REKONSTRUKCIJI STAMBENIH JEDINICA U BiH

Javni poziv za podnošenje zahtjeva za pomoć u obnovi i rekonstrukciji stambenih jedinica je objavljen na web-adresi Ministarstva za ljudska prava i izbjegle BiH, te na adresi: http://odrzivipovratak.ba/  (Savez za povratak raseljenih i izbjeglih Bosanske Posavine'') gdje je moguće preko linka ''obrazac prijave''',  ispisati potrebne obrasce za apliciranje.

Sarajevo, 31. 12. 2012. godine
Na temelju članka 61. Zakona o upravi („Službeni glasnik BiH“, broj 32/02 i 102/09) i članka 12. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj: 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09, 103/09 i 87/12), u suradnji sa Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvom za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske i Odjeljenjem/odjelom za raseljena lica/ osobe, izbjeglice i stambena pitanja Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine,

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine objavljuje

J A V N I     P O Z I V

izbjeglim osobama iz Bosne i Hercegovine u zemljama regiona:Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji za podnošenje prijava za pomoć u rekonstrukciji stambenih jedinicau cilju povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Pomoć u rekonstrukciji stambenih jedinica po sistemu „ključ u ruke“ u cilju povratka u Bosnu i Hercegovinu, dodjeljuje se izbjeglim osobama iz Bosne i Hercegovine koje borave u zemljama regiona: Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, u okviru implementacije zajedničkog regionаlnog višegodišnjeg programa sa ciljem osiguranja trаjnih rješenjа zа nаjugroženije izbjeglice i interno rаseljene osobe (u daljnjem tekstu: „Regionalni stambeni program“).
Sredstva će se osiguravati iz kontribucija donatora u Fondu Regionalnog stambenog programa kojim upravlja Razvojna banka Vijeća Evrope.
Koordinator projekta je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a implementator će biti definiran posebnim sporazumom.


I ‐OPĆI KRITERIJI/UVJETI ZA DODJELU POMOĆI

Opći kriteriji/uvjeti za dodjelu pomoći su eliminatorni i obvezujući za sve korisnike pomoći.
Opći kriteriji za utvrđivanje potencijalnih korisnika pomoći za rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka izbjeglih osoba iz Bosne i Hercegovine u cilju povratka u BiH u okviru Regionalnog stambenog programa su:

1. da je izbjegla osoba iz Bosne i Hercegovine koja boravi u zemljama regiona: Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj ili Republici Srbiji,
2. da je na osnovu dobrovoljne odluke kao trajno rješenje izbjegličko‐raseljeničkog problema izabrao/la povratak u Bosnu i Hercegovinu,
3. da je utvrđen status vlasništva ili stanarskog prava nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije,
4. da je na dan 30.04.1991. godine imao/la prebivalište u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije,
5. da se stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije smatra neuvjetnom za stanovanje, sukladno
odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta,
6. da on/ona i članovi njegovog/njenog kućanstva od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH, kao i u zemlji
sadašnjeg boravka (Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj ili Republici Srbiji) drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, a sukladno odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta i da nisu korisnici pomoći za trajno stambeno zbrinjavanje,
7. da nije primio/la pomoć u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji odgovarajuće standarde o minimumu
stambenih uvjeta.


II ‐POSEBNI KRITERIJI ZA DODJELU POMOĆI

Posebni kriteriji služe za procjenu potreba potencijalnih korisnika pomoći po prioritetima, te pomažu u odabiru korisnika pomoći na transparentan način, poštujući načela jednakopravnosti pristupu pomoći za rekonstrukciju usvrhu povratka. Posebni kriteriji u okviru Regionalnog stambenog programa su:

a) broj članova i starosna dob članova zajedničkog kućanstva;
b) ukupna visina primanja svih članova zajedničkog kućanstva;
c) pripadnost podnostelja prijave i/ili članova zajedničkog kućanstva određenim kategorijama:

- Kućanstva koja žive u nedostojnim uvjetima: Bez tekuće vode, struje, sanitarnih uvjeta i sl.;
- Invalidnost/onesposobljenje: Osobe koje imaju umanjene mentalne ili fizičke sposobnosti usljed
bolesti, ozljeda ili ranjavanja koje ometaju normalne svakodnevne aktivnosti i potrebe koje treba
riješiti kako bi se omogućilo da te osobe funkcioniraju;
- Teška zdravstvena stanja/kronični bolesnici: Osobe pod brigom i medicinskim tretmanom, u uvjetima koji mogu uticati na identifikaciju trajnog rješenja;
- Samohrani roditelji, staratelji ili hranitelji: Kućanstva čiji su nositelji samohrani roditelji, staratelji ili hranitelji sa jednim ili više maloljetnih članova;
- Starije osobe koje žive same bez potpore obitelji: Osobe iznad 65 godina, koje žive bez potpore
obitelji;
- Žene izložene riziku: Žene suočene sa rizikom usljed svoga spola (samohrane majke, udovice, žene
žrtve nasilja i sl.);
- Djeca ili adolescenti izloženi riziku: Maloljetnici sa roditeljem/starateljem/hraniteljem koji su posebno izloženi riziku (ne pohađaju školu, djeca sa posebnim obrazovnim potrebama, djeca u sukobu sa
zakonom, maloljetni supružnik i sl.);
- Potrebe za posebnom pravnom i fizičkom zaštitom: Obitelji poginulog bojovnika, obitelji nestalih osoba, obitelji civilnih žrtava rata, bivši ratni zatočenici/logoraši, žrtve zlostavljanja ili nasilja,
uključujući nasilje u obitelji i nasilje na osnovu spola – bilo da se radi o nasilju u zemlji porijekla, za
vrijeme sukoba ili zemlji prihvata, pripadnici određenih etničkih ili vjerskih skupina i sl.).


III ‐DOKUMENTI KOJIMA SE DOKAZUJE ISPUNJAVANJE KRITERIJA

1.) Dokaz da je potencijalni korisnik, neovisno od formalno‐pravnog statusa, izbjegla osoba iz Bosne i Hercegovine koja boravi u zemljama regiona
Ispunjavanje općeg kriterija da je potencijalni korisnik pomoći osoba koje je izbjegla iz BiH u Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj ili Republici Srbiji, dokazuje se:

a) potvrdom nadležnog organa zemlje boravka (za sve članove zajedničkog kućanstva prijavljene za pomoć u rekonstrukciji) ili
b) potvrdom o prijavi prebivališta/boravišta izdatom u zemlji trenutnog boravka, za sve punoljetne članove zajedničkog kućanstva podnositelja zahtjeva za pomoć u rekonstrukciji.

2.) Dokaz o statusu vlasništva/stanarskog prava
Kao dokaz statusa vlasništva ili stanarskog prava nad stambenom jedinicom koja je predmet zahtjeva za dobivanje pomoći u rekonstrukciji, dostavljaju se sljedeći dokumenti:
- Zemljišno‐knjižni izvadak ili posjedovni list ne stariji od 6 (šest) mjeseci, i/ili
- CRPC odluka ‐ odluka Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih osoba, i/ili
- Rješenje o povratu imovine/stanarskog prava ‐ rješenje nadležnog općinskog organa o povratu i/ili
uvođenju u posjed.

3.) Dokaz o kretanju
Uvjerenjem o kretanju podnositelja zahtjeva za rekonstrukciju koje izdaje nadležni organ, dokazuje se da je korisnik pomoći na dan 30.04.1991. godine imao prebivalište u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije.
Potrebno je priložiti original uvjerenja o kretanju ili ovjerenu kopiju.
U izuzetnim slučajevima, kada podnositelj zahtjeva nije u mogućnosti dostaviti uvjerenje o kretanju na osnovu kojeg se može pouzdano utvrditi prebivalište na dan 30.04.1991. godine, kao dokaz o kretanju pribavlja se izjava dva svjedoka, ovjerena od strane organa nadležnog za ovjeru potpisa.

4.) Izjava podnositelja prijave
Izjavom podnositelja, koja se ovjerava kod organa nadležnog za ovjeru potpisa, dokazuje se:
a) da je na osnovu dobrovoljne odluke, kao trajno rješenje izbjegličko‐raseljeničkog problema izabrao/la
povratak u Bosnu i Hercegovinu;
b) da je stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije neuvjetna za stanovanje sukladno odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta;
c) da korisnik/nositelj kućanstva i članovi njegovog kućanstva koji su prijavljeni za dobivanje pomoći u
rekonstrukciji od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH, kao i u zemlji sadašnjeg boravka (Crnoj Gori,
Republici Hrvatskoj ili Republici Srbiji) drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, sukladno odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta i da nisu korisnici pomoći za trajno
stambeno zbrinjavanje;
d) da korisnik nije primio pomoć u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji odgovarajući standard o minimumu stambenih uvjeta.
Ispunjavanje posebnih kriterija dokazuje se potpisanom i ovjerenom izjavom podnositeja prijave, uključujući i suglasnost podnositelja prijave za proslijeđivanje podataka nadležnim organima u Bosni i Hercegovini i zemlji trenutnog boravka u regionu u cilju provjere vjerodostojnosti.

Ukoliko se prilikom dodjele pomoći utvrdi da su pojedini podnositelji prijava namjerno ili svjesno dali netočne podatke u prijavi i/ili neistinite navode u izjavi, takva prijava će biti diskvalificirana.

IV ‐NAČIN PODNOŠENJA PRIJAVA I DOSTAVLJANJA DOKUMENTACIJE

Prijave se podnose na propisno popunjenom i ovjerenom aplikacijskom obrascu sa izjavom koji je dostupan uz objavljeni tekst Javnog poziva na internet stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH www.mhrr.gov.ba,a koji se može se podići i u diplomatsko‐konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u zemljama regiona, na adresama kako slijedi:

Crna Gora ‐ Atinska 58, 81000 Podgorica
Republika Hrvatska ‐ Torbarova 9, PP 27, 10001 Zagreb
Republika Srbija ‐ Krunska br. 9, 11000 Beograd


Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH će osigurati da aplikacijski obrasci, takođe, budu dostavljeni
institucijama nadležnim za pitanja izbjeglica u Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji.
Popunjen i ovjeren aplikacijski obrazac sa izjavom, skupa sa dokumentima kojima se dokazuje ispunjavanje općih kriterija za dobivanje pomoći kovertira se i dostavlja poštom na adresu:

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice,
71000 Sarajevo, Trg BiH 3, sa naznakom „JAVNI POZIV – RSP“.

Sve prijave koje budu dostavljene u roku iz javnog poziva, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će evidentirati i skupa sa priloženom dokumentacijom proslijediti na razmatranje odgovarajućem Povjerenstvu za odabir korisnika.
Dokumentaciju koja nije tražena tekstom javnog poziva nije potrebno dostavljati jer se ista neće uzimati u
razmatranje.
Rok za dostavu prijava na javni poziv je 7. 2. 2013. godine.

Pozivaju se svi oni koji su u ranijem periodu dostavili prijave za registriranje zahtjeva za dobivanje pomoći za rekonstrukciju i povratak da obnove svoje zahtjeve sukladno sa ovim javnim pozivom.
M I N I S T A R
Broj:01‐50‐4889/12
mr. sc. Damir Ljubić

nedjelja, 6. siječnja 2013.

STARE RAZGLEDNICE, STARE FOTOGRAFIJE...


Nakon skoro dva mjeseca, ponovno nastavljam sa serijalom ''stare razglednice'' a ovaj puta pogledajte jednu fotografiju franjevačkog samostana u Plehanu i po jednu staru razglednicu sijekovačke i brodske džamije.
Naravno, kao i do sada imate priliku pogledati nekoliko vrijednih starih razglednica Broda n. Savi uz prikupljena obrazloženja.


Franjevački samostan na ''Plehanu''
  
Stara Sijekovačka džamija iz nepoznate godine, priređena kao razglednica, sa neobičnim natpisom - ''Pozdrav iz Bos. Sijekovca''
Bosanskobrodska stara džamija
Nekadašnji ''Jelačića trg'' (danas Korzo), 1900. godine
1907. godine - (kuća Brlić)- trgovina pokućstva Josef Povischil i trgovina tekstila ''Markotić-Kisić''
1912. godine - Jelačić trg u Brodu n. Savi
1915. godine - Nedjeljni sajam na Jelačić trgu
1915. godine - Pogled sa mosta
1916. godine - Kuća Lacković i ''Žuta kuća''
Kuća Angela Di Elia i kuća Brlić na Jelačić trgu (vidi se i knjižara Kappon)
1928. godine, Jelačić trg. U bivšoj ''žutoj kući'' je Jugoslavenska banka DD, knjižara Nikole Webera i ''Engleski magazin'' - (Delen)
1929. godine, Savska obala prema Samostanu: Niska prizemnica na desnom dijelu trga ( iza bicikliste)  je gostionica ''Velebit'', gdje je ranije bila Lukićkina ''Bijela lađa''!




Na mjestu gostionice ''Velebit'', brodski urar i draguljar Franjo Schwendemann je sagradio dvokatnicu (desna strana trga), koja je zadržala tadašnji izgled!