subota, 27. veljače 2016.

IZLET U SELO: - SUNČANO I VJETROVITO

                  Iako je već kraj veljače, koja je ove godine donijela više kiše nego hladnoće, njen zadnji vikend, činio se ugodnim. Lijepo sunčano vrijeme, pomalo vjetrovito, stvorilo je ugodnu atmosferu za šetnju prirodom, i obilazak svih naših novoseljanskih ''znamenitosti'', kojih baš i nema previše. Od onoga što je ostalo i što je obnovljeno, vrijedi vidjeti: Ukrinu, igralište, groblje, dom kulture, centar sela... 
Danas,  pogledajte nekoliko fotografija iz Odobašića sokaka: 








utorak, 23. veljače 2016.

NI ŠUMA, NI NJIVA!

 
                    Nakon dugo vremena, htio sam se još jednom uvjeriti, da li se naše šume i dalje bespravno sjeku. Prošao sam, novim,  do sada neviđenim, devastiranim prostorom bivših šuma!
Evo kako je to izgledalo u subotu, 20.veljače 2016. godine:








Prve tri fotografije pokazuju što ostaje iza drvokradica i devastatora naših šuma, a sljedeće, pokazuju nove panjeve, ali i već propale panjeve stare i po nekoliko godina. 






 
Gledajući ove zadnje tri fotografije, sa veseljem pomislih, nešto je i ostalo, barem po tlu, a izgleda da ima i za nastavak devastacije i krađe neviđenih razmjera, jer i kada netko nekome dozvoli da sječe u njegovome, taj se elegantno proširi i na ostale parcele, bez ikakvih posljedica. I tako to traje već dvadeset godina! 

četvrtak, 18. veljače 2016.

STATISTIČKI POKAZATELJI PRAĆENJA OVE WEB-STRANICE


              Prema podacima sa ''nadzorne ploče'', zavičajni blog http://novo-selo.blogspot.com/, zaključno sa 17.02.2016. godine, posjetilo je ukupno 452.271 posjetitelj, a priloženi su i statistički podaci za posjete ostala dva bloga: 'NK Ukrina',  i 'Novo Selo-povijesni aspekti nastanka' koji se ne ažurira od kolovoza 2012. godine.
Posjetitelji su sa raznih svjetskih destinacija, od kojih neke možete vidjeti u nastavku statističke obrade posjeta za period 10.02. - 17.02.2016. godine ali isključivo za zavičajni blog novo-selo.blogspot.
U nastavku teksta analize posjeta, izdvajam i tjedni broj posjeta prema najčitanijim objavljenim postovima bloga, te izvore prometa koje je ''Bloger'' obradio zaključno u 12,00 sati 17. veljače 2016. godine.


NOVO SELO
Grafikon prikaza stranice Prikaza stranice: 452271 - 579 postova, zadnja objava dana 2016.02.17 - 5 sljedbenika
 
Grafikon prikaza stranice Prikaza stranice: 33924 - 50 postova, zadnja objava dana 2015.07.27
 


NOVO SELO  · blogspot.com  Statistika  ›  Pregled

10. velj 2016. 13:00 – 17. velj 2016. 12:00  
Grafikon prikaza stranica usluge Blogger
Današnji prikaz stranica
52
Prikazi stranice jučer
188
Prikaz stranica prošli mjesec
6.373
Povijest cjelokupnog dosadašnjeg prikaza stranica
452.270
Nemojte pratiti vlastite prikaze stranica
Više »

Izvori prometa

Više »

Auditorij

Grafikon najpopularnijih država pregledača bloga





Prikazi stranica prema zemljama (posjete za novo-selo.blogspot)


Grafikon najpopularnijih država pregledača bloga
Unos prikaza stranice

 
Hrvatska

676
Njemačka

118
Ukrajina

78
Sjedinjene Američke Države

63
Švedska

51
Bosna i Hercegovina

44
Kanada

25
Slovenija

23
Švicarska

22
Australija

20


ZAHVALJUJUĆI, PRVENSTVENO  VAŠEM ZANIMANJU  ZA  INFORMACIJE IZ RODNOG KRAJA, BILO AKTUALNE ILI PAK ONE IZ NAŠE BOGATE PROŠLOSTI, OVAJ BLOG OPSTAJE, I VJEROJATNO ĆU I DALJE POKUŠATI, PRAVOVREMENO I DETALJNO  INFORMIRATI VAS, RASELJENE ŠIROM SVIJETA.

Administrator, Jozo Kovačević

srijeda, 17. veljače 2016.

BOSNA I HERCEGOVINA PREDALA ZAHTJEV ZA ČLANSTVO U EU

Piše: J.Kovačević    
      
             U Bosni i Hercegovini, odnosno u njenim entitetima zaista je mnogo datuma iz bliže, ali i iz daleke prošlosti, koji se pompozno i na sva zvona slave i obilježavaju, posebno u zadnje dvije decenije povijesti BiH.
Za današnje, posebno one  progresivne i neopterećene naraštaje mlađih BiH građana, uskoro bi se mogao obilježavati još jedan datum: - ''15.02.2016.'' godine, jer je na taj dan, Bosna i Hercegovina službeno podnijela zahtjev za prijem u članstvo Europske unije (EU). Namjerno ističem datum podnošenja zahtjeva, jer datum prijema u članstvo u EU je daleko, i tek najveći optimisti predviđaju završetak pregovora i prijem u EU, za nekih 10-12 godina. Ako bude tako, BiH bi nakon uspješnih pregovora i usklađivanja sa europskim standardima, mogla postati članicom EU tek oko 2027 godine!  
Običnom narodu, a nadam se i svim građanima sadašnje BiH, bez obzira u kojem entitetu žive, sigurno je krajnji cilj, vidjeti i doživjeti stabilnu, sigurnu, modernu i uspješnu svoju zemlju, bez obzira koliko danas, vjere i nadanja polažu u njenu budućnost, koju mnogi žele čim prije dokinuti!
Ostaje nam nadati se, da će zajedničkim snagama sva tri naroda pregovori biti uspješno okončani, i da će  BiH  u skoroj budućnosti biti zemlja koju će svijet prepoznavati po dobro uređenoj administraciji (a ne kao do sada!), bez korupcije i kriminala, izoliranu od svih negativnosti i kao mjestu - poželjnom za življenje! 

            Službeni zahtjev je podnio predsjedavajući  Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, 15. veljače 2016. godine, uručivši ga, na svečanoj ceremoniji u Bruxellesu ministru vanjskih poslova Nizozemske koja predsjedava Vijećem Europske unije, gospodinu Bertu Koendersu.
Ceremoniji podnošenja zahtjeva prisustvovala je visoka izaslanica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, Federica Mogherini, te komesar za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju EU, Johannes Hahn. 
Domaćini BiH zvaničnicima, bili su hrvatski predstavnici u EU-parlamentu i izvjestilac Europskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda.

 
Osvrt na spomenuti događaj, u  DW-u  potpisuje autor: Zdravko Ljubas, i u cijelosti ga prenosim u izvornom obliku:


BiH korak bliže EU-u

Više od 20 godina nakon rata BiH je službeno podnijela zahtjev za članstvo u EU-u. Pred tom zemljom je velik posao: od reforme Ustava do ispunjavanja kriterija za članstvo.
 
 


"Iz Bruxellesa nam (16. 2.) dolazi delegacija za otpočimanje pregovora oko adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)... Vijeće ministara je usvojilo pregovaračku poziciju... a dobit ćemo i poziciju ili stav Europske komisije", izjavio je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Dio pozicije BiH u pregovorima s delegacijom iz Bruxellesa, dodaje on, bit će redefiniranje pregovaračke pozicije BiH i kretanje u susret kompromisu s Europskom komisijom, što treba sadržavati "fazno prilagođavanje u jednom dužem razdoblju i kompenzatorske mjere prema BiH s obzirom na ranjivost poljoprivrednog sektora u našoj zemlji".
"To je bit. Uz to mogu reći da smo tražili i odgovarajuće kvote. Nije tajna s obzirom na to da je to bio naš zahtjev i u prošloj pregovaračkoj poziciji, da smo tražili posebne kvote za šećer, ribu, vino i posebne kvote za voće i povrće", kaže Šarović.

Mirko Šarović
 Mirko Šarović
 
Takav stav podržava i njegova stranačka kolegica Aleksandra Pandurević, šefica Kluba zastupnika SDS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja smatra da BiH "ima veliki problem oko trgovinskih kvota i da očekuje da EU pokaže razumijevanje i ponudi uvjete bar kakve ima Srbija". "Ukoliko EU ostane pri svojim stavovima, bojim se da ćemo imati ozbiljnih problema, posebno naša domaća proizvodnja, tako da očekujem da će EU imati sluha za BiH", naglasila je Pandurević.


Šansa za napredak
Delegacija Europske komisije u Sarajevo stiže samo dan nakon što je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović u Bruxellesu uručio aplikaciju trenutnom predsjedatelju EU-a – nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu, čime je otvoreno novo poglavlje u napretku BiH ka EU-u. Reakcije u BiH su različite, no svi su složni u jednom – još dosta toga treba uraditi kako bi BiH zaista i postala dijelom velike europske obitelji. Ministar Šarović smatra da će već sama predaja aplikacije, kao i faza njezinog prihvaćanja, pridonijeti stabilnosti BiH. "Prijem BiH u EU donio bi nužne standarde koji danas važe u Uniji i koji su važni i za BiH. Ono što je najvažnije za ovu zemlju je značajna šansa koja bi bila dana ovom društvu, da napreduje", kaže Šarović.
Aplikacija za članstvo, ukoliko je dužnosnici EU-a ocijene kredibilnom, Bosni i Hercegovini mogla bi otvoriti i nove predpristupne fondove (IPA). "BiH je do sada koristila određena sredstva iz predpristupnih fondova EU-a za procese izgradnje demokracije. Ono što nismo mogli koristiti je zapravo ono što ovu zemlju najviše interesira, a to su infrastruktura i poljoprivreda", tvrdi ekonomski analitičar Zlatko Hurtić za Deutsche Welle. Takvi fondovi bili su nedostupni, dodaje, jer nije bila podnesena aplikacija, niti BiH ima status kandidata. "Ovo sad mijenja situaciju", naglašava Hurtić.


Bez nacionalne strategije nema pomaka
Kočnice su, dodaje, ipak još dosta jake, a glavna kočnica je nepostojanje nacionalne strategije. Kočničari su, prema njegovom mišljenju, poznati: "Propušteno je dosta sredstava zbog poznatih problema – protivljenja Republike Srpske bilo kakvoj nacionalnoj strategiji." Mnogo sredstava iz predpristupnih fondova EU-a, tvrdi on, do sada je izgubljeno upravo zbog nepostojanja nacionalne strategije, a "Europska komisija je u posljednje vrijeme sredstva, da ne bi propadala, davala Međunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, pa čak ulagala i u neke studije, koje nama nisu potrebne..."
Hurtić smatra da je tek Vijeće ministara pod predsjedanjem Denisa Zvizdića stvorilo neke mogućnosti da se kreiraju nacionalne strategije za različite infrastrukturne projekte, za koje bi mogla biti povučena značajna sredstva iz IPA fondova. Ipak, naglašava da "postoji ozbiljan problem kod nas što još uvijek ... nismo razvili te instrumente na osnovi kojih ćemo moći koristiti ta sredstva i čak kad nam budu raspoloživa u ovoj nekoj fazi nakon podnošenja aplikacije. Dakle, nemamo još uvijek mehanizam za usvajanje takozvane nacionalne strategije, što jest preduvjet za korištenje bilo kakvih IPA sredstava".
Napominje da je jedna razvojna nacionalna strategija bila usvojena 2006. godine prije prve serije IPA fondova za BiH, no važenje tog dokumenta isteklo je već 2008. godine. "Nakon što je sada predana aplikacija, nacionalna strategija će morati biti usvojena, kako bi se moglo pristupiti predpristupnim fondovima", zaključuje Hurtić.

Više dogovora, više fondova
Borjana Krišto
Borjana Krišto

 
Kako je navedeno u izvještaju Direkcije za europske integracije BiH početkom ove godine, iz IPA fondova za BiH od 2007. do 2013. godine, u vrijednosti od preko pola milijarde eura, ugovoreno je, zaključno sa studenim 2015. godine, oko 87 posto tog iznosa, ili nešto manje od 447 milijuna eura. Ukoliko se političari u BiH suglase oko europskog puta BiH i ozbiljno porade na nacionalnoj strategiji, smatra Hurtić, uskoro bi, nakon podnesene aplikacije za članstvo u EU-u, za BiH mogli biti otvoreni i mnogo izdašniji IPA fondovi.

A političari su svjesni da im predstoji mnogo posla kako bi BiH dobila solidnu šansu da postane članicom EU-a. "Poslije aplikacije nas čeka jedan ogroman posao. Uvažavajući sve složenosti i specifičnosti BiH, očekuje nas veliki rad, traženje kompromisa, ispunjavanje svih onih uvjeta koji su postavljeni pred nas Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i naravno sve ono što je pobrojano u uvjetima za svaku zemlju", izjavila je Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Osim na brojnim infrastrukturnim projektima, kako je dodala, BiH mora poraditi i na "reformi izbornog zakonodavstva, presudi Suda za ljudska prava (slučaj Sejdić-Finci), jer su to sve stvari koje su postavljene kao uvjeti i kriteriji".

Europska unija bi Bosni i Hercegovini trebala donijeti napredak i prosperitet, te pomoći u jačanju državnih institucija i daljnjoj izgradnji funkcionalnog sustava. BiH bi, kako tvrdi ministar Mirko Šarović, u Europsku uniju "unijela jednu složenu, multietničku zemlju, lijepu zemlju". "Vjerojatno bismo unijeli i dozu briga za sam EU, to je sigurno, jer bi više pozornosti trebali i morali posvetiti BiH, bremenitoj svim ovim problemima s kojima se danas suočava", zaključuje Šarović.
 

subota, 13. veljače 2016.

FENOMEN PREZIMENA - UOČAVAMO LI NJIHOVU NEOBIČNOST?

Dok čitamo neku knjigu, gledamo tv-vijesti i potpis nekog autora bilo teksta ili nekog drugog priloga, zapitamo li se ikada, - ''Bože kakvo je ovo prezime, odakle je, kako je nastalo, i tko ga do danas sve nosi?...''

Piše: Jozo Kovačević


       I sam se pitam isto, i zato kada čitam nekakvu literaturu, ili jednostavno dok pratim tv-program ili radio emisije, domaćih ili regionalnih programa, uporno prikupljam specifična i neobična prezimena, često netipična za hrvatski prostor, ali zato veoma učestala u našem regionalnom okruženju.
Tako sam došao do stotinjak, zaista zanimljivih prezimena, koja slijede posložena abecednim redom, uz napomenu da sam ih skupljao i zapisivao posljednjih pet-šest mjeseci, ne odlazeći dalje od svoje sobe.

- BAKMAZ, BATINICA, BRIZIĆ, BRZICA, BUKOVICA:
- CAR, CMRK, CRNJAC, CRVENKA;
- ČARAPINA,  ČOP, ČOPOR, ČUGURA;
- ĆUK, ĆULIBRK;
- DANGUBIĆ, DIDULICA, DROBAC, DRVAR;
- EZGETA;
- GOVEDARICA, GRLIĆ, GUZINA, GUZMIĆ;
- JAJALO, JELEN, JEDNOBRKOVIĆ;
- KOLAČEK, KONJETIĆ, KRALJEVIĆ, KRIVOKAPIĆ, KRIVOKUĆA, KONJEVOD, KRKALO,     KUHAR, KUHARIĆ, KUKOLJ, KUREVIJA, KUŠTRO;
- LACO, LEDENKO, LISAC, LIVADIR;
- MAGLICA, MAJKIĆ, MATUŠKO, MEHANDŽIJA, MOČIBOB, MOTIKA, MRŠO; 
- NARANDŽIĆ;
- OPŠIVAČ, OROZ;
- PALENKIĆ, PALIKUĆA, PANJKOTA, PECIREP, PIVAC, PEĆAR, PEREŽA, PERICA, 
  PETAK, PLETIKAPIĆ, PLETIKOSA, POKLEČKI, POKRIVAČ, POPIJAČ, POŽEGA,
  PRCE, PŠENICA, PUŠKADIJA, PUZIGAĆA;
- REPĆIĆ, REPIĆ, RKMAN, RUSAK;
- SIROGLAVIĆ, SIROTKOVIĆ, SLAMAR, SRNA, STOKRPA, STRIZIREP, SUBOTA, SVRAKA;
- ŠAGOLJ, ŠANDRK, ŠARKO, ŠILIPETAR, ŠKARE, ŠMULJIĆ, ŠUŠNJARA;
- TATOMIR, TILJAK, TROGRLIĆ;
- USMIANI;
- VUKOREP (A);
- ZEC, ZELENI,  ZELENBRZ, ZELENIKA, ZIDAR, ZIDAREVIĆ, ZLOMISLIĆ, ZVIZDIĆ;
a ima ih još!

                  Današnja razmišljanja o prezimenu, isključivo su vezana uz činjenicu da se s njim rađamo i da ga stičemo po nekakvoj unaprijed određenoj i naslijednoj liniji. Nitko nam ga ne dodjeljuje kao ime, koje dobivamo po rođenju, a rijetko ga tko poželi promijeniti. 
Mada, bilježe se i takve pojave,
Prezimena su u biti najvažnija za osnovnu identifikaciju, iako posebno mjesto zauzimaju i u rodoslovlju. Prema njima, iako su po korištenju znatno mlađa od  imena, utvrđuje se i dokazuje vrijeme i mjesto nastanka neke obitelji, a često i roda, njihovo kretanje i migracije!
                 Pored toga, prezimena predstavljaju i važne spomenice u svakom jeziku, i njima se bavi posebna grana jezikoslovlja, jednostavno nazvana  - onomastika. 
Ova grana jezikoslovlja i jeste zaslužna za podjelu prezimena u osnovne četiri grupe, kojoj se može dodati i peta grupa prezimena, nastalih prema nekoj prirodnoj pojavi (oblak, mraz...)

Prema toj podjeli, prezimena se dijele na:
- prezimena nastala od osobnog imena, koja dobivamo odgovorom na pitanje: ČIJI SI?  (Jozić, Andrijanić, Antić, Stipić, Franjić, Božić...)
- prezimena nastala od osobnog nadimka, koja nastaju odgovorom na pitanje: KAKAV SI?, (Šepić, Gluvak, Brkić, Guzina, Krivokapić...) 
- prezimena nastala prema porijeklu, ili odgovorom na pitanje: OD KUDA SI? (Kraljević, Krivokuća, Bukovica...)
- prezimena nastala od zanimanja, odgovarajući na pitanje: ŠTO SI? (Kovač, Lončar, Pećar...)

                Uglavnom, već površnom analizom je vidljivo  da porijeklo prezimena ne seže u neku ekstremno daleku prošlost, već da su ona ''novija'' pojava, daleko mlađa od upotrebe imena.
Kao što je poznato, danas su prezimena obavezna i niti jedna civilna uprava, odnosno država, ne bi mogla funkcionirati bez njih. No, u samoj tvorbi riječi prezime (=prez-ime), značenje je: preko imena, tj. iza imena, nadimak, što ono u stvari i jeste. 
Ime je i danas važnije od prezimena, pa zato i jeste u hrvatskom pravopisu određeno da se piše prvo ime, pa prezime!
                Govoreći o imenima i prezimenima, bitno je ispravno razlučiti imenovatelje, koji trajno kreiraju i ostavljaju ga takvim, i pod kakvim nas ''upišu'' u matice rođenih ili knjigu državljana.
Ime nam redovito, ako ne i isključivo dodjeljuju roditelji, rjeđe djed ili baka, a veoma rijetko neki srodnik ili kum, i gotovo bez izuzetka iskazuje neku poželjnu karakteristiku! Tako se djeci daju poznata imena iz prošlosti, ili ona koja su odraz pozitivnog, opće prihvaćenog načina života: Zdravko, Željko, Mila, Miroslav, Radovan, Božidar...

S prezimenima je znatno drugačije, jer prezime nam odrediše preci, mnogo udaljeniji pa ispada i nedobronamjerni, jer danas ostadoše rugalačka i nadimačka prezimena - (Guzina, Goluža, Prce, Šepak, Gluv(h)ak, Nemčić, Slamar, Konjevod...). Ovo zbog toga, da ako je prezime nosilo nekakvu karakteristiku njegovog nositelja u prošlosti, za nove naraštaje to nema prvobitni značaj, iako se nastavlja koristiti i dalje.
Ili primjer: ako je netko davno dobio prezime Andrijanić, jer je bio sin nekoga Andrije, i unuci i praunuci će naslijediti to prezime a ne moraju biti potomci opet roditelja, imenom Andrija.
Prezime je postalo i ostalo nasljedno bez obzira na njegovo osnovno značenje i razlog nekadašnjeg nastanka.
                Kako bilo da bilo, do masovnije uporabe ili korištenja prezimena u Europi, došlo je nakon Tridentskog koncila (1545-1563), od kada su se počele voditi matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih. Venecija je započela prva, još u 9. stoljeću, a prema akademiku Šimunoviću, val širenja upotrebe prezimena van granica Venecije započet će krajem 12. i početkom 13. stoljeća, o čemu postoje svjedočanstva i u dokumentima Dubrovačke republike gdje se govori o njihovim plemenitaškim lozama: Mence, Badaca, Sorgo,,,
Ipak, treba zaključiti da su se  prezimena u današnjem obliku prilično ''udaljila'' odnosno odmakla od svog izvornog oblika, i da često izgledaju prilično drugačije.

              Na kraju, želim spomenuti jedan pravi fenomen koji je vezan uz  prezime HORVAT, (naziv za ljude porijeklom iz Hrvatske, Hrvati, Horvati...), a koje nalazimo u nekoliko nama susjednih ili bližih država: Mađarska, Slovenija, Austrija, BiH, Slovačka...
Naime, prilikom zadnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj je evidentirano 22.225 stanovnika sa prezimenom Horvat i najbrojnije je prezime. Istovremeno u Mađarskoj živi 228.210 osoba sa tim prezimenom, a u Slovačkoj ih je 30.813. Najbrojniji su i u Sloveniji, a nalazimo ih u susjednoj Bosni Hercegovini, te u gradišćanskom dijelu Austrije.

U nastavku teksta, a radi lakše usporedbe nudim vam  po deset najbrojnijih prezimena u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji, Slovačkoj:

Hrvatska:
1. Horvat 22225, 2. Kovačević 15835. 3.Babić 13150, 4.Marić 11617, 5. Novak 11396, 
6. Jurić 11356, 7. Kovačić, 11171, 8. Vuković 10582, 9. Knežević 10554. 10. Petrović 9957;

Slovenija:
1. Horvat, 2. Novak, 3. Kovačić, 4. Krajnc, 5. Zupančič, 6. Potočnik, 7. Kovač, 8. Mlakar,
9. Kos, 10. Vidmar;

Slovačka:
Horvath, 2. Kovač, 3. Varga, 4. Toth, 5. Nagy, 6. Balaž, 7. Szabo, 8. Molnar, 9. Balog, 10. Lukač;

Mađarska:
1. Nagy, 2. Horvath, 3. Kovacs, 4. Szabo, 5. Toth, 6. Varga, 7. Koss, 8, Molnar, 9.Nemeth,
10. Farkas;

Srbija:
1. Jovanović, 2. Petrović, 3. Nikolić, 4. Marković, 5. Đorđević, 6. Stojanović, 7. Ilić, 8. Stanković, 
9. Pavlović, 10. Milošević;

subota, 6. veljače 2016.

OBAVIJEST KOORDINATORA ZA DEMINIRANJE ODSJEKA CZ OPĆINE BROD

                  Od stručnog suradnika i koordinatora za deminiranje u Odsjeku civilne zaštite općine Brod, gospodina Jovana Srijemca, stigla je informacija o obavljenim poslovima prikupljanja i uništavanja pronađenih minskoeksplozivnih sredstava, konkretno kasetnog streljiva, na području MZ Novo Selo. 
Uz informaciju o rezultatima dosadašnjeg rada, te planovima za nastavak radova u MZ Novo Selo, koje provodi  Norveška humanitarna organizacija - NPA, iz Odsjeka CZ općine Brod dostavili su nam i nekoliko fotografija pronađenih, uglavnom kasetnih neeksplodiranih sredstava na području Novog Sela. 
Upravo te fotografije mogu biti dobar način prepoznavanja sličnih ''kasetnih ostataka'', a priložene upute će koristiti u daljnjem postupanju u slučaju pronalaska  spomenutih neeksplodiranih sredstava. 

Kontakt telefoni za prijavu Odsjeku Civilne zaštite ili MUP-a:  
            053/610-984 i 053/611-182.

Priloženi tekst i fotografije, prenosim u cijelosti, i u originalnoj verziji:


Humanitarna organizacija “Norveška narodna pomoć“ (NPA) – Program pomoći u BiH  sa sjedištem u Sarajevu, obavijestila je Odsjek za poslove civilne zaštite opštine Brod da  su deminerski timovi ove Humanitarne organizacije u okviru “Programa humanitarnog razoružanja“ u Bosni i Hercegovini na području Broda do 23. decembra, odnosno kraja sezone deminiranja za 2015. god., završili sa provedbom čišćenja, prikupljanja i uništavanja zaostale kasetne municije i tehničkog izviđanja na dijelu područja Novog Sela, odnosno zadatka i lokaciji “Novo selo –zadatak br.2 ”.
Do kraja deminerske sezone  u 2015. god. očišćeno  je ukupno 315,779 m² rizične površine. Kao rezultat sprovođenja tih aktivnosti, deminerski timovi su pronašli i uništili 54 neeksplodirane kasetne bombe i 4 komada  različitog  NUS-a.
Ovim su ujedno stvoreni uslovi za bezbjedno kretanje stanovništva radi privođenja namjeni na očišćenom dijelu  deminiranih  zemljišnih indiviudualnih  površina.
S obzirom na činjenicu da u MZ  Novo Selo i dalje postoji znatan broj minski sumnjivih i rizičnih lokacija, ova Humnitarna organizacija se zbog toga obraća molbom za emitovanje kratkih bezbijednosnih poruka stanovništvu  putem  lokalnih  medija.
Bez obzira na znatno očišćene površine u 2015. god. , te planiran skori nastavak aktivnost na deminiranju, kada se stvore povoljni vremenski uslovi, lokano stanovništvo Novog Sela  potrebno je dodatno upozoriti bezbijednosnim porukama, koje imaju za cilj, podizanje svijesti na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, a njihov  sadržaj  je  sledeći :
Mine i neeksplodirana ubojita sredstva su stalna prijetnja, te je potrebno poštovati sljedeća uputstva:
  • Prije odlaska u nepoznato područje obavezno se upoznajte sa minskom situacijom terena u nadležnoj civilnoj zaštiti opštine!
  • Minske oznake predstavljaju rizične površine!
  • Ne ulazite u minski obilježena i zabranjena područja!
  • Ne uništavajte minske oznake ili oznake neeksplodirane ubojitih sredstava.
  • Ne podižite nepoznate i sumnjive predmete sa zemlje!
  • U slučaju pronalaska sumnjivog eksplozivnog sredstva odmah o tome obavijestite Civilnu zaštitu opštine ili Policiju !
Ovim putem Odsjek za poslove Civilne zaštite ujedno još jednom obavještava Brodsku javnost, lokalno stanovništvo MZ-e Novo Selo i drugih MZ-a, da  se u slučaju  potrebe za dodatnim informacijama ili njihove međusobne razmjene o prisustvu mina, neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS) ili izuzetno opasne Kasetne municije na njihovom području, obrate Odsjeku za poslove civilne zaštite opštine Brod ili nas kontaktiraju na telefone: 053/ 610-984;  611-182''.