ponedjeljak, 20. veljače 2017.

PROMOCIJA KNJIGE KAMEROM TOME ODOBAŠIĆA

                   Zahvaljujući Tomislavu Odobašiću uredniku bloga novo-selo-online.blogspot.hr, na priloženom linku možete vidjeti set fotografija sa promocije knjige Novo Selo, koju potpisuje administrator ovog bloga J.Kovačević:




                                              https://novo-selo-online.blogspot.hr/


                   Hvala Tomislavu Odobašiću na obavljenom poslu!

subota, 18. veljače 2017.

''UMRO JE 'DIĆO' ANTO'', ILI HELENINA SJEĆANJA NA SNIJEG!

              Danas objavljujem jedan lijepi i hvale vrijedan tekst, koji je Helena Mostarkić-Gobbo, napisala 02.02.2017. godine, i poslala iz Pule početkom ovog mjeseca, u znak sjećanja na svoga ''diću'' Antu, kako je ona zvala svoga dida. 

Napisala, Helena Mostarkić-Gobbo,


                                         SJEĆANJA NA SNIJEG

Zvoni, zvoni...
„Molim?“
„Dobro jutro i sretan ti imendan!“

Ovako je jutros započeo razgovor između mame i mene. Da ne bi bilo nagađanja, ona slavi imendan. Uspavljujući maloprije svoju djevojčicu, dok smo ležale na jastuku i dok je tonula u san, sjetih se današnjeg datuma davne '89. I ja sam tada bila djevojčica, od 9 i pol godina, ali mi je tadašnje jutro počelo puno, puno drukčije. Nezaboravno drukčije.
U neko doba jutra mama mi se nadvila nad uzglavlje i s nekom posebnom, gotovo jezivom nježnošću vrlo tiho rekla: „Umro je dićo Anto.“

Nisam kao dijete shvaćala smrt (kao da je danas razumijem...), jednostavno sam se trebala pomiriti (po mogućnosti što prije) s činjenicom da ga više neću vidjeti. Sada kao odrasla znam da to nije tako, jer uvijek postoje stare fotografije, snovi, ali i oni predivni trenuci sjećanja kada možemo zaklopiti oči i vidjeti drage nam ljude. A ja se nekako uvijek sjetim smijeha. Ne znam zašto. Valjda mi je to najdraže za pamtiti.
Jednom sam prilikom napisala ovo: 
   
„ Za mene je vizija Bosne uvijek bila široko srce i rečenica mog odavno pokojnog dide: "Sine, nije važno 'ko je šta, važno je da je čovjek!" (U Bosni i ženskom djetetu najčešće kažu "Sine" . :))
Mada sam imala samo 9 godina kad je umro, sjećam se didovog sprovoda na kojemu je bio ogroman broj ljudi koji su govorili da su njegova vrata uvijek bila otvorena svima, da su on i njegovi prijatelji zajedno išli na slave, slavili Bajrame i Božiće.
Bio je jedan obični, ali veliki čovjek; zapaljena cigareta u ruci, čašica rakije prije ručka, sevdalinka na usnama i suza u oku, a nakon toga dobar vic - samo Bosanac može plakati, smijati se i zapjevati gotovo istovremeno.

Svaki stranac koji dođe u Bosnu bude primljen kao brat. Možda je to najveće blago tog naroda - to široko srce. “

A jednom je prilikom moj brat napisao o djedu pjesmu koja je među ostalim, imala i ovaj stih:
„... pada snijeg i pahulje te prekrivaju...“

Danas, doduše, ne pada snijeg. Ovdje gdje živim kiši već danima. Ali sjećanja na onaj napadani i neotopljeni snijeg, onoga dana kada smo ga ispraćali... e, takve stvari se pamte. U koloni smo hodali iza one crne kočije, u tišini, baš onako kako je on i živio. Tiho. Dostojanstveno. Jednostavno. Sa suprotne strane ceste zaustavljala su se vozila; vozači su izlazili i stajali pored automobila, pokazujući tako svoje poštovanje. 

Bila sam nakon rata svega dva – tri puta u Bosni. Prvi put na didovom grobu. Nisam bila odavno. Više volim ova svoja sjećanja u glavi, nego onu realnost koja mi samo navlaži oči i sjeti me na onaj davni snijeg.


Nebrojeno mnogo snjegova je palo od tada. 
A meni ipak toplo oko srca. 

ponedjeljak, 30. siječnja 2017.

NAJAVA PROMOCIJE KNJIGE O NOVOM SELU


Preuzeto u skraćenom obliku sa FB profila Savjeta MZ Novo Selo, autora Franjo Dujmić:



    ''UDRUGA POVRATNIKA NOVO SELO organizira promociju knjige: "NOVO SELO (Bosanski Brod) Povijest nastanka i razvoja sela i njegove župe; o Novoseljanima",  autora Joze Kovačevića.

    Promocija će se održati u Domu Novo Selo, u subotu, 18.veljače 2017.g. sa početkom u 16:00 sati.

    Knjiga sadrži 400 stranica, tvrdog je uveza, nakladnik: Večernji list d.o.o.
    Sadrži pregršt vrijednih podataka, fotografija, mapa i svega do čega je  Jozo došao kako on sam kaže: 
    "Kao rezultat djelomično istraženih i objavljenih spoznaja o selu i njegovim ljudima, ali i rezultat mojih dugogodišnjih istraživanja, saznanja i iščitavanja povijesti Bosne, Bosanske Posavine i moga novoseljanskog zavičaja."....




    Cijena knjige je 100 kn, a prema želji autora i nakladnika, najveći dio prikupljenih sredstava od prodaje bit će proslijeđen župnoj zajednici Novo Selo, što je velika humana gesta sobzirom na silan trud i vrijednost cijelog projekta.
    Knjigu je moguće već sada kupiti!
    Za sve informacije obratite se u inbox: jozokovacevic@gmail.com ili: smz.novoselo@gmail.com
    Možete je nabaviti također i osobnim kontaktom sa Jozom Kovačevićem ili Franjom Dujmićem, kao i na sam dan promocije.
    Unaprijed molimo da ne tražite dostavu poštom, jer bi nam to bitno povećalo troškove.''

    Molim sve koji budu u mogućnosti da se odazovu promociji knjige i svojim prisustvom uveličaju ovaj, za nas veliki kulturni događaj!

četvrtak, 19. siječnja 2017.

AKTUALNOSTI SA DRUGIH PORTALA - BALKAN

            Na portalu www.index/vijesti/ 19.01.2017. godine objavljen je članak-osvrt autora Thimoty Lessa, uglednog poznavatelja i analitičara zbivanja u Jugoistočnoj Europi, posebno na Balkanu, iz njegove kolumne koju je pisao za ugledni ''Foreign Affairs'', na  temu - ''Multietničke države na Balkanu''.
Članak sa navedenog portala, prenosim u izvornom obliku i u cijelosti:


ANALITIČAR KOJI JE UZDRMAO REGIJU
''Multietničke države na Balkanu su propale, stižu ogromne promjene''
       
   

ANALITIČAR KOJI JE UZDRMAO REGIJU "Multietničke države na Balkanu su propale, stižu ogromne promjene"
Foto: 123rf

AUTOR Timothy Less, čija je nedavna kolumna za ugledni Foreign Affairs o situaciji na području Balkana privukla mnogo pažnje od strane regionalnih medija, ponovno je analizirao situaciju u ovoj regiji.
Less je inače direktor agencije "Nova Europa", koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Europi. Usto, Less je proveo deset godina radeći kao analitičar, diplomat i kreator politike u Ministarstvu vanjskih poslova Velike Britanije. Između ostalog, vodio je britanski konzulat u Banjaluci, Odjel za institucije EU-a, a služio je i kao politički tajnik britanske ambasade u Skoplju. Less je i bivši profesor na predmetu Politike istočne Europe na Sveučilištu Kent i bivši analitičara rizika za Balkan i bivši Sovjetski Savez pri agenciji Dun i Bradstreet. Studirao je politologiju na Školi slavenskih i istočnoeuropskih studija u Londonu te Međunarodne odnose na Sveučilištu u Cambridgeu.
> Foreign Affairs: Vrijeme je za Veliku Hrvatsku, Srbiju i Albaniju

U nastavku prenosimo dijelove njegove nove analize, objavljene na BalkanInsightu pod naslovom "Multietničke države na Balkanu su propale".

"Početna točka kod formuliranja politike je da se svijet promatra onakvim kakav on jest, a ne onakvim kakvim bismo ga mi htjeli. Politička je realnost na Balkanu daleko od blistavog i organskog multikulturalizma. Ta je regija jedna od najnestabilnijih u Europi - tamo podijeljene multietničke države postoje u stanju stalnog sukoba te su potrebne tisuće pripadnika mirovnih snaga kako bi spriječile povratak nasilja.

Ovaj problem ima dva uzroka. Prvi je da manjinsko stanovništvo ne želi živjeti u tuđoj državi ako to znači da će biti građani drugog reda. Drugi je da većinske populacije ne žele da manjine dobiju zemlju na kojoj žive, jer pripada njima".

Nova era na Balkanu


"Tijekom posljednja dva desetljeća manjine nisu imale izbora nego prihvatiti takvo stanje, na inzistiranje Zapada, koji je stavio veto na bilo kakve planove političkih promjena.

Ovo poglavlje u povijesti Balkana primiče se svome kraju. Europljani su izgubljeni zbog političke krize u Europskoj uniji, Amerikanci imaju prečih briga od Balkana. Rusija i Turska na tom prostoru pokušavaju progurati svoje planove.

Nezadovoljne su manjine počele iskorištavati promjene u geopolitici kako bi progurale odvajanja koja su oduvijek smatrali jamstvima svoje sigurnosti i prava.

Prošlog su rujna bosanski Srbi referendumom direktno izazvali Daytonski sporazum, a njihov vođa Milorad Dodik prijeti novim referendumom ove godine. Ako se stvari nastave ovako, sljedeće bi desetljeće Republika Srpska mogla prekinuti veze s ostatkom Bosne.

Ostale manjine sad vuku slične poteze kako bi se odvojile od političkih središta. Kosovski Srbi prijete osnivanjem Saveza srpskih općina, bosanski Hrvati pooštravaju zahtjeve za trećim entitetom. Albanci u Makedoniji odbijaju sudjelovanje u vladi ako im se ne popusti. Postoji rizik od sloma političkih dogovora koji su dosad te zemlje držali na okupu".

Što poduzeti?


"To nije samo radikalna politika, već retorika većine političara čije izborno tijelo želi živjeti u dostojanstvu i sigurnosti.

Što treba poduzeti?

Prvi je korak taj da ljude treba osvijestiti o tome što se događa, osobito one koji su posvećeni miru u regiji. Nakon toga potrebno je razmotriti opcije, a na raspolaganju su četiri.


Prva je nastaviti s generacijskom reformom i demokratizacijom. Na prvi je pogled to hvalevrijedan pristup, ali ima svojih problema. Nakon 20 godina pokušavanja nema rezultata, a politička je atmosfera u regiji i dalje otrovna, a nacionalne su grupe sve više podijeljene. Također, vrijeme ističe.

Druga je opcija da Zapad ponudi manjinama neke nove poticaje da zadrže politički status quo. Ovo bi bio idealni ishod jer bi na miran način neutralizirao prijetnju separatizma.

Treća je opcija da se manjine prisili na ostanak, bilo prijetnjama sankcijama ili nekom drugom vrstom kazne. Naravno, većinskim grupama ne bi se smjelo dozvoliti da nasilno pritisnu neposlušne manjine.

To nas dovodi do četvrte opcije. Ako se dogovor ne može postići, onda bi u interesu mira većinske skupine morale prihvatiti neku novu teritorijalnu podjelu za svoje manjine. Glavno je pitanje koliko daleko bi ovo moralo ići. Ideal je da se manjina i većina dogovore na način koji bi očuvao državu i zadovoljio primarne zahtjeve manjinske skupine
".

Korupcija, nasilje i uništeno povjerenje

"Presedan iz regije govori nam da bi djelovala samo čvrsta međunarodna granica.

Balkanu nedostaju najosnovniji elementi funkcioniranja multietniciteta. Slaba tradicija ustavnog liberalizma znači da manjine nemaju povjerenja u institucije. Povijest nasilja i zvjerstava među nacionalnim skupinama uništila je povjerenje među njima. Endemska korupcija i rašireno siromaštvo ljude drže na rubu.

Zaključak je da bi optimalno rješenje bio prelazak na nacionalne države temeljene na principu da bi političke granice što više trebale odgovarati demografskoj stvarnosti. Većina stanovnika u nacionalnoj državi pripada jedinstvenoj političkoj zajednici, a ranjive skupine žive u relativnoj sigurnosti unutar međunarodno priznatih granica.

To nije nemoguć cilj. Mnoge su regionalne države uspješno dokazale da u njima mogu živjeti manje skupine, iz jednostavnog razloga što ne predstavljaju prijetnju teritorijalnom integritetu ili državnom identitetu.

Najbolja bi varijanta bila postepen pristup, koji bi predvodila velika međunarodna koalicija, koja bi regiju usmjerila prema željenom ishodu. Treba imati na umu da su se nezadovoljne manjine već počele udaljavati od država koje smatraju nelegitimnima, tako da pitanje nije kako te multi-etničke natjerati da profunkcioniraju. Pitanje je treba li se dopustiti da se regija raspadne bez kontrole, po volji lokalnih separatista, ili preuzeti kontrolu nad tim procesom i umanjiti rizik nasilne odmazde od strane većinske populacije".

Povratak separatizma

"Također, trebalo bi otvoreno reći da strah manjina ne proizlazi iz toga što su im mozak isprali nacionalistički vođe. To je podcjenjivanje njihove inteligencije. Drugo, pogrešno je reći da manjine uživaju puna prava: samo manjine to mogu procijeniti te nije dopustivo uskraćivati im prava zbog zločina počinjenih 1990-ih.

Balkan zasad možda jest miran, ali putanja nije dobra. Problem separatizma se vraća u regiju te je moć trenutno na strani revizionista.

Stabilnost se ne postiže tako da se pretvaramo da je sve u redu na površini, dok se ispod nas događaju tektonske promjene. Ne postiže se niti univerzalnim rješenjima, koja veoma očito služe interesima samo jedne nacionalne skupine.

To je politička realnost, i što prije ju ljudi prepoznaju, to će prije započeti proces rješavanja tog problema", zaključuje Less u novoj analizi.

subota, 31. prosinca 2016.

31.12.2016. - SLIKE NAŠE STVARNOSTI

        Danas, 31-12-2016.  godine, na rastanku sa ovom svima teškom godinom, sa ovih nekoliko snimaka napravljenih na Silvestrovo u selu, bez friziranja pokušavam vam prenijeti tamošnju atmosferu. Iako je selo prazno, uvijek se nađe mjesto za popiti kavu i popričati sa meni dragim ljudima. i baš zato, sve snimljeno i  objavljujem. 

Svima želim zdravu, uspješnu, sretnu, veselu i u svemu bolju Novu 2017. godinu!

Od Bilića, preko centra sela i Zborišta, do groblja, prema Đakovićima i ponovno do Bilića sokaka:






















petak, 23. prosinca 2016.

ČESTITKA



MOJIM NOVOSELJANIMA I SVIM POSJETITELJIMA OVOG BLOGA KOJI SLAVE PREDSTOJEĆE BLAGDANE,

ŽELIM  ČESTIT I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ i SRETNU NOVU 2017. GODINU 
 
Administrator, J.Kovačević

ponedjeljak, 12. prosinca 2016.

PRIČA O OBNOVI JEDNE OBITELJSKE KUĆE!

Napisao: J.Kovačević

                             Kažu mudri i pametni ljudi, da uvijek treba učiti od starijih i od života. Jer, škola koju život organizira i priredi je neprocjenjiva. Onaj, tko to gradivo shvati i njime ovlada, lakše životnim putovima kroči,  i  kao čovjek u punom smislu te riječi, ostane zapamćen u svojoj sredini. Iako,  život se s ljudima često poigra, mješajući im karte po onoj židovskoj: ''sada imaš, pa onda nemaš!'' 
A sa ljudima naše Posavine, stvarno se i prečesto poigravao, cijedeći iz njih zadnje atome snage i izdržljivosti, uvijek protkane nepokolebljivom ustrajnošću i vjerom u Boga i život, u pravdu i u svoje.
Takvi su i naši Marica i Tomo Bilić, koji su davno,  u velikom Bilića-sokaku,  nedaleko od novoseljanske škole, na ovom mjestu zakućili i djecu izrodili. 
Kažu, bilo je i sreće i veselja, ali i zadovoljstva gledajući kćerke koje su podigli i za život osposobili. Bilo je tako, sve dok se nisu sa  ostalim mještanima 1992. godine, praznih ruku zaputili u izbjeglištvo. I opet iz početka!!!  


Do povratka u Novo Selo, boravili su u Slavonskom Brodu kod kćerke, stalno razmišljajući o povratku u rodno selo. Ali, na stvarni povratak su morali čekati skoro petnaest godina!
Do tada, morali su se zadovoljiti povremenim obilascima sela i kako pričaju, prvi puta su došli do 'urasle' okućnice već 1996. godine. 
Zahvaljujući pomoći djece, u osobnoj režiji,  bez donacija, privremeno su uredili prostor bivše dvorišne, koji su s vremenom  i proširili i u kojem su boravili od stvarnog povratka, od 2007. godine sve do danas.

Dok mi iznose kronologiju zbivanja, osjetih u ovim dragim ljudima, toliko snage i odlučnosti da sam se u jednom trenutku čak zastidio. Jer,  mnogi mlađi nisu našli snage da se odluče na ovaj korak.! 
Pomislio sam, kako su 2007. godine u momentu povratka, zahvaljujući i iskustvima 'životne škole' procijenili, kako je vrijeme skupocjeno i  ne žele čekati ''prikladnije vrijeme'' za povratak....
Konačno, 2010. godine, dobili su rješenje za obnovu iz projekta Hrvatske vlade koja je u selu obećala obnoviti desetak kuća. Međutim, kada se očekivala isporuka materijala za krov, obnova je zaustavljena zbog nesporazuma na međudržavnom nivou. I niti jedna kuća u selu nije do kraja završena!

                           Sjedeći sa njima pred nedovršenom kućom, prije skoro četiri godine, Tomo mi, pomalo šaljivo, ali ozbiljnim glasom reče: - ''Vidiš, koliko je malo ostalo da pokrijem kuću. Čak su mi i crijep poslali...ali nema građe.  Baš sada, države se ne mogu dogovoriti. I nisam ja sam. Ima još takvih nedovršenih kuća u selu. A valjda ću doživjeti da je barem pokrijem!''



Prolazili su mjeseci, godine a kuća je stajala nepokrivena.
Negdje sredinom  listopada, prolazeći pored njihove kuće ugodno sam se iznenadio vidjevši da se nastavljaju radovi na krovištu i ostalom uređenju, davno započete obnove.
Pomislio sam kako je konačno i red da se započeta obnova  i završi, pa se raspitah o donatorima.
Na Tomino i Maričino inzistiranje, spomenut ću po njima one najzaslužnije institucije i pojedince. Kao što se i vidi na postavljenoj ploči, obnovu je inicirao ured dopredsjednika RS, sa  Josipom Jerkovićem, i uz angažiranje predsjednika SO-e B.Brod Ive Mijića. Jerković je sa udrugom 'Savez za povratak izbjeglih i raseljenih B.Posavine' koju vodi Pavo Dujak, osigurao kod hrvatskih županija da svaka županija obnovi po jednu kuću u BiH!


Donator ove obnovljene kuće je Zagrebačka županija. 
Tako se radovi na obnovi obiteljske kuće Tome i Marice Bilić, nakon šest godina konačno privedoše kraju.  Njih dvoje, zadovoljni i sretni, ovim putem zahvaljuju svima koji su pomogli da ovaj Božić, konačno dočekaju u pravom ambijentu.



Obnovljena obiteljska kuća Tome i Marice Bilić. 

Neću pogriješiti ako podsjetim na svima poznatu činjenicu: 
Važno je da je čovjek zadovoljan, da živi tamo gdje su mu korijeni, gdje je sviko' i poniko', jer jedino tamo se osjeća sretnim i zadovoljnim. 
Jedino tamo čovjek živi ''slobodno'' i uživa u naučenim životnim mudrostima, čiste savjesti i mirna sna!
A naši Marica i Tomo, to sve imaju.

Neka im je sretno, a svima zaslužnima za lijepi kraj lošeg početka ove priče o obnovi, - hvala i od administratora ovog bloga!

subota, 10. prosinca 2016.

SOKACIMA - 'MIJIĆI, MILJCI I OSTALI'...10.12.2016.


Iako se jesen primiče kalendarskom kraju, sunčano, čak relativno toplo vrijeme, mami svojom ljepotom i one najzagriženije ''nešetače''. Danas proći kroz selo i napraviti nekoliko zanimljivih fotografija pravo je zadovoljstvo. A pokazati ih vama,  posjetiteljima ove stranice, u meni budi poseban osjećaj. Sve je snimljeno  danas, u subotu 10. prosinca 2016. godine, a prepoznavanje je na vama!





















četvrtak, 1. prosinca 2016.

IVI MIJIĆU I DRUGI MANDAT PREDSJEDNIKA SO-e B.BROD




Ivo MIJIĆ, na konstituirajućoj sjednici SO B.Brod, 28.11.2016. godine


           U ponedjeljak, 28.11.2016. godine, konstituirana je Skupština općine B.Brod, u novom sazivu. Sjednicom je predsjedavao dosadašnji predsjednik SO-e B.Brod Ivo Mijić, koji je novoizabranim odbornicima predočio verificirane mandate odbornika, nakon čega je izabrano Radno predsjedništvo kojim je predsjedavao najstariji član Skupštine - Senad ŽEPČAN.
Nakon obraćanja Načelnika općine g-dina Ilije Jovičića, pristupilo se razrješenju mandata starog saziva Skupštine, odnosno dotadašnjih odbornika.
U nastavku rada  izabrana je nova Komisija za izbor i imenovanja u sastavu: N. Dubov, M. Radovanović i B. Đurđević, a onda se pristupilo  izboru Predsjednika i  zamjenika predsjednika SO-e B.Brod.
Kao i u prošlom mandatu, mjesto predsjedavajućeg  pripalo je predstavniku, odnosno odborniku-vijećniku iz reda hrvatskog naroda.
Nakon glasovanja odbornika, sa 18 glasova ''ZA'', 4 ''PROTIV'' i 3 ''SUZDRŽAN'', za predsjednika Skupštine općine ponovno je izabran g-din Ivo MIJIĆ (HDZBiH).
Za potpredsjednika SO-e u novom sazivu izabran je Miloš STANIŠIĆ, a Vesna Bojić je izabrana na mjesto 'sekretara' SO-e B.Brod.
Na konstituirajućoj sjednici su imenovani i vršitelji dužnosti Načelnika odjeljenja u SO-e B.Brod, s tim da će se na jednoj od narednih sjednica imenovati načelnici i njihovi zamjenici.