Iz Udruge ''fra Grga Vilić'', zaprimio sam Konačni tekst Projekta ''Bosanska Posavina 2030. godine'', čija prezentacija je održana 11. prosinca 2013. godine u Centru za kulturu u Odžaku.
Svoje impresije i prilog projektu su iznijeli: prof.dr.sci Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, mr. Kristina Čustonjić, istraživačica etnoglazbene baštine iz Žepča, predsjednik udruge ''fra Grga Vilić'' mr.sci. Anto Knežević, dekan Doborskog dekanata, preč. Jakov Filipović i mnogi drugi ugledni Posavljaci koji su u drugom dijelu projekta dali osobna, pojedinačna viđenja Bosanske Posavine 2030. godine, od kojih ističem neke: dipl.ing. Ilija Džepina predsjednik udruge ''Plehan'', inženjer Pavo Vilić, dipl.pravnik Ivo Matić, dr.sci. Ružica Šušnjara...
U nastavku citiram podnaslove - ''o predviđanjima budućih događaja'', zatim ''Dio 1. Bosanska Posavina 2030 - zajednička vizija'', te naslove o: ...''stanovništvo'', ''politika'', ''zaposlenost''...''jezik'', ''zdravlje'', ''vjera''...
Podsjećam da kompletan sadržaj projekta B.Posavins 2030. godine, možete pregledati na adresi: www.fra-grga-vilic.com.
Napomena: Zbog tehničkih ograničenja kod preuzimanja dijela teksta Projekta Bosanska Posavina 2030, bio sam prisiljen izostaviti sve ilustracije i opaske iz fusnota, koje su vidljive u originalnom tekstu, na navedenoj web-adresi!
(Prenešeno iz Konačnog teksta projekta od stranice br. 6 - 20)
''O predviđanjima budućih događaja
Mnoga su se predviđanja iz prošlosti do danas ostvarila. Navodeći brojne primjere (put na mjesec, potonuće Titanica, knjige Julesa Vernea, H. G. Wellsa i Georgea Orwella), ruski autor Nikolaj Kofirin zaključuje: »Poznati su mnogi slučajevi kada su izvješća novinara i pisaca doslovce predviđala događaje. [...] Premnogi fantastični i filozofski opisi budućnosti obistinili su se u stvarnosti.« Tehnologija je omogućila da se ostvare mnoga jučerašnja predviđanja (»Ima stvari koje su prije jedan naraštaj bile građa iz romana, a koje su danas moguće: oplodnja in vitro, kirurgija in utero, kloniranje i proizvodnja nanočipova«), ali Crkva zbog etičkih razloga ne prihvaća ta ostvarenja.
Na Zapadu postoje timovi raznih stručnjaka koji analiziraju sadašnjost i predviđaju budućnost. To su znanstvenici, izumitelji, pisci i futuristi. Oni prate dostupne izvore, tekuća kretanja, dugoročne promjene u okolišu, napredak tehnologije i medicine. Takav je, primjerice, trajni suradnički projekt nazvan »FutureTimeline« (Vremeplov budućnosti).
Međutim, zapadna futuristička predviđanja (kao i strani scenariji o budućnosti BiH) imaju ozbiljan nedostatak: svode se uglavnom na politiku, gospodarstvo i tehnologiju. Navedimo primjer. »FutureTimeline« u opsežnom izvješću za 2030. godinu opisuje slijedeće glavne teme života (po naslovima):
- 2030.: Globalno stanovništvo doseže kritičnu točku | Ubrzano raste uporaba razslanjivanja [morske] vode | U razvijenim državama proširena je tehnologija "pametne elektromreže" | SAD slabi kao svjetska sila | Većina novih automobila su električni ili su hibridi | Umjetna inteligencija je široko rasprostranjena | Depresija je globalna bolest broj jedan | Znatno se povećalo muslimansko stanovništvo | Indija postaje najmnogoljudnija država na Zemlji | Usavršeno je modeliranje potpunih vremenskih prilika | Svemirski otpad u putanji postaje glavni problem za svemirski let | Svemirski brod »Jupiter Icy Moon Explorer (JUICE)« [Istraživač Jupiterova ledenog mjeseca] dospio do Jupiterova sustava | U pogon puštena nadzvučna letjelica »Lockheed Martin SR-72« | Novi naraštaj vojnih helikoptera | Superbrza analiza mjesta zločina | Nova zanimanja današnjice.
U tom izvješću na tridesetak stranica prešućuju se temelji na kojima počiva dosadašnja ljudska zajednica i čovjekov život. Ne spominje se kultura. Ne spominje se imenica obitelj (spominje se samo kao pridjev: »obiteljsko nasilje«, family violence). Ne spominju se ni tradicionalne vrijednosti kao što su: marljivost, ustrajnost, mudrost, strpljivost, razboritost, pravednost, jakost, poštenje, čast, uzdržanost, čistota, velikodušnost, žrtva (odricanje), ljubav, nada, savjest, poštovanje, dobrota. Ne spominju se ni vjera, ni religija (a kamoli Bog). Ta budućnost kao da pripada strojevima, a ne ljudima.
Na taj manjak ljudskosti i duhovnosti tehnologiziranog svijeta ukazuju mnogi istraživači. Zato ovdje valja ukratko opisati ulogu tehnologije. Zašto?
Zato što će budućnost čovječanstva odrediti dvije sile. Prvu silu predstavlja tehnologija,uključujući i razne medije. Prijetnje čovjeku od tehnologije prepoznala je i Srpska pravoslavna crkva (SPC) koja je osnovala »Centar za proučavanje i upotrebu savremenih tehnologija«. Upravnik Centra (informatičar i prezviter dr. sc. Oliver Subotić) objavio je knjigu u kojoj, sa Crkvenoga motrišta, brani slobodu čovjeka i vjernika od biometrijskih sustava identificiranja. Prikazivač Subotićeve knjige piše: »Mnogi su se pitali: zašto je baš Crkva reagovala, ne shvatajući da je pravo pitanje: zašto nisu reagovali oni koji su po prirodi stvari to trebali da učine (najveći deo tzv. NVO sektora i akademske institucije)? Prešutan odgovor na to pitanje glasi: Crkva reagira na tehnološke prijetnje iz dva razloga: prvo, zato što slijedi jasna vjersko-etička načela zauzimajući se za dobro svakog čovjeka; drugo, zato što je Crkva neovisna (ne samo ideološki, nego i financijski). SPC je u suglasju s Ruskom pravoslavnom crkvom (RPC). Arhijerejski sabor RPC je u veljači 2013. usvojio dokument »Stav Crkve glede razvoja tehnologijā prikupljanja i obrade osobnih podataka«.
Sergej Pisarev, suradnik časopisa Problemi nacionalne strategije, ide korak dalje. On vidi Rusiju kao moralni »orijentir i stjegonošu « i za Europu i za cijeli Zapad:
»Mi smo predložili da se, na ideološkom planu, za osnovu uzme koncepcija "Rusija – Noina arka čovječanstva".
Najopćenitiji smisao koncepcije svodi se na to da je naša država samodostatna što se tiče resursā, uključujući i one koji postaju sve cjenjeniji, a to su voda, tlo na kojemu se mogu uzgajati ekološki čisti prehrambeni proizvodi, kolosalni teritorij dostatan da na njemu prežive ne samo naši građani, nego i najbolji ljudi cijeloga svijeta. "Noina arka" je mjesto i teritorij gdje bi se, kao u biblijskoj arci, sačuvalo sve najbolje što je čovječanstvo uradilo u svojoj povijesti u dijelu tradicijā, kulture, religije, nacionalnostī, jezikā, gospodarstva i ideologijā. Ovdje se čini nužnom i ekologija: prirode, društva i osobe. Ekologija osobe je očuvanje tradicija i pravilnih životnih navika koje je čovjek uvijek imao, a koje se sada uništavaju. Što mi vidimo? Ruše se obitelji i tradicije, nameću se pederastija, istospolni brakovi i legaliziranje pedofilije – sve što dovodi do razvrata i do demografskih, socijalnih, moralnih i svakojakih drugih problema. Danas se to često događa ne po inicijativi samoga društva; pritisak na ljude potječe od same države. I tradicije se ruše na državnoj razini, što vidimo na primjeru Europe. Naš je zadatak: očuvati te tradicije!«
Možda uzvišeno zvuče moralna načela koja navodi suradnik ruskoga časopisa Problemi nacionalne strategije. Međutim, drugačija načela vladaju na području ruskih geostrateških interesa. Tako prema jednom navodnom ruskom scenariju, Bosna i Hercegovina će se raspasti do 2035. godine. Teritorij BiH podijelit će njezina dva jača susjeda: Hrvatska i Srbija. Smanjit će se teritorij Crne Gore, a povećati teritorij albanske države.
Washington i Brisel imaju drugačiju viziju. Oni su navodno usuglasili dugoročan plan za: novi ustav BiH; dvije nove federalne jedinice i dva distrikta te postupno gašenje nacionalističkih stranaka. Time bi se, prema zapadnim procjenama, otklonile glavne prijetnje po državu: odcjepljenje RS-a; stvaranje nove, većinske hrvatske jedinice u BiH; stvaranje unitarne države zasnovane na vladavini bošnjačke većine; radikalizacija muslimana. Nova bi BiH štitila prava konstitutivnih naroda na teritoriju cijele države.
Njemačka zaklada Friedrich Ebert Stiftung predviđa pet scenarija za BiH u 2025. godini. To su:
1) BiH je zadržala sadašnje stanje; 2) BiH je 2025. funkcionalna i decentralizirana država, članica EU; 3) uspostavljena je učinkovita država nakon vojne intervencije NATO-a zbog pokušaja odcjepljenja RS-a; 4)BiH je gospodarski i kulturno integrirana u regiju i u EU; 5) BiH se mirno raspala na tri države: »Republiku Srpsku«, »Hrvatsku državu« i »Bošnjačku državu«.
I razne građanske udruge u BiH raspravljaju o budućnosti svoje države.
I Posavljaci razmišljaju o svojoj budućnosti. U studenome 1997. u Orašju je održan višednevni simpozij o Hrvatima Bosanske Posavine. Jedan od zaključaka bio je da treba »objediniti pamet u budućnosti«.23 Ubrzo je pozornost preusmjerena sa Bosanske Posavine (osam općina) na njezin manji dio zvan »Županija Posavska« (manje od tri predratne općine). Dvotjednik Posavski glasnik postavlja 1999. pitanje Valentinu Inzku, austrijskom veleposlaniku u BiH (sadašnjem Visokom predstavniku u BiH): »Ima li Županija posavska, kao dio bosanske Posavine, uvjete za opstanak?« Inzko je odgovorio: »Da odgovorim izravno: Županija posavska, prema mome mišljenju, ima veliku šansu za svjetliju budućnost. Često kada posjetim manje teritorijalne jedinice, pitam znaju li koliko Singapur ima četvornih kilometara. Ostanu iznenađeni kada im kažem da njihova općina ili kanton ima više četvornih kilometara od Singapura. To se pitanje može odnositi i na Županiju posavsku. A suvišno je govoriti što Singapur danas znači u svijetu.«
Vratimo se k našemu projektu o Bosanskoj Posavini 2030. godine.
U početku su suradnici Udruge radili odvojeno (svatko za sebe, bez razgovora s drugima). Oni su ukratko opisali buduće stanje u raznim područjima života u Bosanskoj Posavini. Kada su prikupljeni pojedinačni tekstovi, napravljena je sinteza kao proizvod timskog rada Udruge.
U prvom dijelu ovog dokumenta nalazi se zajednička vizija Udruge o budućnosti Bosanske Posavine (str. 9-19). Ta zajednička vizija uključuje i podatke iz različitih izvora (tiskanih i digitalnih). U drugom dijelu dokumenta (str. 19-44) objavljujemo pojedinačna viđenja budućnosti Bosanske Posavine, onako kako ju vidi desetak suradnika Udruge.
DIO 1. Bosanska Posavina 2030. - Zajednička vizija -
Međunarodni položaj BiH 2030.
Svjetska gospodarska kriza se produbila do sredine 2020-ih godina. Krizu su izazvale virtualne transakcije međunarodnoga spekulativnog kapitala, napuštanje čvrstih nacionalnih valuta, otvaranje vrata stranim kreditima, stvaranje spekulativnog balona (bubble), pucanje balona, devalvacija valuta i predaja državā međunarodnim financijskim ustanovama. Amerikanci su se gospodarski donekle oporavili. Duboka kriza najjače je pogodila Europsku Uniju. Sredinom 2020-ih najčešća riječ u Europi je »kriza« (eng. crisis). Amerikanci se rugaju umirovljeničkoj Europi kao starijoj sestri ponavljajući: Cry, sis! (»Plači, seko!«)
Bosna i Hercegovina (BiH) je postala kandidatkinja za Europsku Uniju u vrijeme kada je EU i službeno podijeljena na bogati Sjever i siromašni Jug.
Dvanaest europskih država doživjelo je bankrot. Bankrotirala je i Švicarska, koja nije bila članica EU.
Neke su europske zemlje prisiljene prodati dio svojega teritorija da otplate dugove. Grčka je prodala dio antičkog nasljeđa i 25 svojih otoka. Pet grčkih otoka kupila je Turska, nova globalna sila koja se ubrzano razvija. Sredinom 2020-ih stižu na naplatu krediti koje je BiH desetljećima uzimala. U nemogućnosti da otplati dugove, vlada BiH je prisiljena prodati dio svojega teritorija. O tome se u Parlamentarnoj skupštini BiH vodi burna rasprava. Jedan poslanik (Hrvat) ističe da »prodaja državnih resursa nije nikakva tragedija «. On dodaje da BiH i na ovom području »kaska za Hrvatskom«. On citira stare hrvatske novine iz 2013. godine. Novine su navele da je Hrvatska većinu svoje državne imovine rasprodala još prije 15 godina:
»Nabrojeno je da se prodaje: "Croatia Airlines" (49% tvrtke ako je kupac izvan EU-a dok ponuditelj iz EU-a može kupiti veći postotak. Procijenjena je vrijednost 300 milijuna kuna.); "Hrvatske autoceste" (Ministarstvo prometa objavilo je natječaj u kojemu traži koncesionara za 1024 km autoceste na rok od trideset do pedeset godina. Procijenjena vrijednost je 22,5 milijarda kuna.); "Petrokemija" tvrtka traži financijskog savjetnika koji će joj pomoći u odabiru strateškog partnera (Državi bi ostalo 25% dionica.); "HŽ cargo" (Vlada je prihvatila ponudu rumunjske tvrtke "Froviar" koja je dio "Gran pet" grupe za kupnju 75% udjela što će platiti 40 milijuna eura. Rumunji su pristali uložiti dodatnih dvadeset milijuna eura u investicije i modernizaciju.). Do kraja ove [2013.] godine prodaju se četiri pomorske luke: Rijeka, Ploče, Zadar, Šibenik, Hrvatska lutrija, Narodne novine, Luka Vukovar. Navedeno je što se prodaje do prve polovice 2014.: Hrvatska pošta, Aci, Jadrolinija, šest zračnih luka (Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik), Imunološki zavod, Croatia banka, Apis, Brijuni, Brodarski institut, Hrvatska brodogradnja – Jadran brod, Club Adriatic, Park Prevlaka, Zrakoplovno-tehnički centar Velika Gorica.«
Vlada BiH je jednom talijanskom bogatašu prodala Neum. Još prije su rasprodane šume, vode i drugi resursi RS-a. Kupci su tajkuni iz Rusije i nove globalne sile: Indije.
Prodan je i veći, privatni dio naselja Međugorje. Prodano je sve osim crkvenog vlasništva, Brda ukazanja i Križevca. Međugorski je slučaj privukao pozornost javnosti. U gradu se prvo pojavilo pedesetak talijanskih kupaca. Oni su mještanima za njihove kuće, hotele i imanja nudili peterostruko veću cijenu od tržišne. Kada su mještani rasprodali svoje posjede, ispostavilo se da iza pedesetak talijanskih kupaca stoji jedan talijanski milijarder, novi vlasnik Neuma.
Da bi se prikazalo demografsko stanje 2030. godine, treba prvo ukratko opisati tadašnji način života. Naime, način života je izravno utjecao i na sastav i na broj stanovnika Bosanske Posavine 2030. godine.
Novi način života počiva na dva stupa. Prvi stup su nove tehnologije, a drugi je protustresna kampanja. Kao i na ostalim područjima, BiH kasni za Zapadom i u razvijenim tehnologijama i u protustresnoj praksi. Stoga u BiH 2030. godine postoji čudnovat suživot novih izuma i starih običaja. Na još ponekim mjestima u Posavini mogu se sresti prijašnja radost, druženje i izvorne »seljačke« pjesme.
Nove tehnologije
Koncem 2020-ih zapadni svijet doživljava buran tehnološki razvoj. Najjače high-tech tvrtke imaju potpuno razvijene, gotove tehnološke uređaje pet-šest generacija unaprijed. Međutim, one ih ne puštaju na tržište, jer prvo žele rasprodati sadašnju (već zastarjelu) generaciju proizvodā. Novi tehnološki izumi utječu na razna područja, pa i na odnos prema učenju stranih jezika. (Vidjeti opis prenosivog univerzalnog holoprevoditelja u odjeljku »Jezik«.) Tehnološki je razvoj praćen nizom medijsko- financijskih skandala. Prvi je skandal izbio prodavanjem satelitskih snimaka građanima. Sateliti su počeli iz svemira (neovlašteno) snimati objekte i građane svijeta još od početka 1980-ih godina. Početkom 2020- ih na međunarodnom tržištu se pojavljuju fotografije građana tajno snimljenih u »nezgodnim položajima« (na ulici, u prirodi pri vršenju fizioloških potreba itd.). To, s jedne strane, izaziva šok građana nepripremljenih na takve fotografije. S druge strane, javlja se potražnja za takvim slikama iz sentimentalnih razloga (jer ljudi žele vidjeti sebe iz mladih dana).
Novi tehnošok izazivaju holografije u tri dimenzije. One se na međunarodnom tržištu javljaju sredinom 2020-ih godina. Pojava holografija dovodi do novog tumačenja cijele stvarnosti i povijesti. Postupak holografske (višedimenzionalne) obrade stvarnosti sastoji se od pet koraka:
1. stvara se velika baza podataka snimljenoga govora i zvuka;
2. stvara se dvodimenzionalni film s likovima-govornicima;
3. sinkronizira se govor s likovima koji otvaraju usta (a zvuk se sinkronizira s izvorima zvuka);
4. dodaju se dubinski snimci prostora načinjeni uz pomoć infracrvenih senzora i 3D- i 4D-skenera;
5. stvaraju se trodimenzionalni holofilmovi koji se mogu gledati i slušati sa svih strana u prostoru (snimljene situacije mogu, prema potrebi, biti umanjene, uvećane ili u prirodnoj veličini). Kada je bio završen cio postupak od pet koraka, holografska je stvarnost obogaćena dopunskim podatcima iz nultog (0.) koraka. Nulti korak je pretvaranje tiskanog ili pisanog teksta u govor dotične osobe. Tekstovi su uzimani iz rukopisa, novina, knjiga, SMS poruka, s interneta.
Pretvorba teksta u govor je postignuta uz pomoć sustavā prepoznavanja glasa (voice recognition systems). Zatim su ponovljeni prethodni koraci (od 1 do 5).
Rezultat je bio fascinantan prikaz povijesne stvarnosti. Ipak se pojavio problem: kako u holostvarnosti razlikovati istinu od laži? Naime, krivotvoritelji stvarnosti ostvaruju profit prema praktičnom načelu: lakše je napraviti krivotvorinu, nego ju sudski dokazati. Umjesto društvene rasprave o problemu holostvarnosti, ponuđeno je tehnorješenje. Poznato je da svaki korak u postupku obrade podataka ostavlja trag na proizvodu i/ili stroju. Svaki korak u postupku obrade troši energiju. Za svaku preinaku prvotnoga snimka stvarnosti potrebna je energija. Dakle, za održavanje istine treba manje energije. Tako su se upravljači privremeno priklonili istini iz praktičnih razloga (uštede energije).
Nadahnut istinom, koncem 2020-ih javlja se i društveni pokret »Vratimo se k stvarnosti!« Bio je to pokušaj vraćanja u život bez tehnologije. Život u privatnosti. Pokušaj je propao. Tehnologija je sve više udaljavala čovjeka od prirode, od biljnog i životinjskog svijeta, od drugih ljudi, od sebe, a i od tišine.
Privatnost je potpuno nestala.
U svakom se trenutku zna gdje se nalazi bilo koji čovjek. Na holonetu i u medijima dostupni su gotovo svi podatci o svakome (ne samo službeni i sudski, nego i privatni: financijski i medicinski podatci). Ali se ne zna što je istina, a što laž. Postupak donošenja javnih i privatnih odluka je usporen, otežan i paraliziran.
Tehnologija napreduje brže nego što se razvija ljudski mozak. Razvija se brže nego čovjekova sposobnost razlikovanja dobra i zla (djelovanje zasnovano na istini i općem, zajedničkom dobru). Tehnologija se sumanuto razvijala. Pokušavala je oponašati pet čovjekovih osjetila: vid, sluh, okus, miris i dodir. Pri holografskom (trodimenzionalnom) prikazu stvarnosti pokušalo se reproducirati čak i molekularni sastav izvorne situacije. Bezuspješno. Najviše do čega se došlo jest reprodukcija mirisā izvorne situacije. Drugo područje primjene tehnologije na molekularnoj, atomskoj i sub-atomskoj razini jesu štetne nanočestice. Te su čestice, iz financijskih razloga, još od konca 20. stoljeća dodavane u razne proizvode, kozmetiku, pa čak i u hranu i vodu, završavajući tako u okolišu. Osim toga, nanotehnologija se široko primjenjuje i u medicini.
Protustresna kampanja 2020-ih
Protustresna kampanja ističe da čovjek treba izbjeći stres i uživati. Kampanja počiva na životnom iskustvu. Ona tvrdi da se izvori stresa nalaze svuda oko nas. Naprimjer, kada se mladić zaljubi u djevojku, on doživljava stres ako bude odbijen. Kad žena zatrudni, ona prolazi kroz teške porođajne muke i duboki stres. Kada treba njegovati bolesnika, članovi obitelji osjećaju veliki stres. Kada čovjek ode na sahranu, blizina mrtvaca i podsjećanje na vlastitu smrt izazivaju težak stres.
Rješenja su jednostavna, tvrde protustresni aktivisti. »Izbjegavajte stres«, poručuju oni. »Uzdajte se u sebe, a ne u druge!« Protustresni ideolozi smatraju za svojega preteču francuskog filozofa i pisca Jean-Paula Sartrea (1905.-1980.). Zašto? Zato što je Sartre izrekao čuvenu tvrdnju: »Pakao – to su drugi ljudi« (Lʼenfer, cʼest les autres). Protustresni zagovornici uzimaju za uzore Amerikance koji svoje lijekove protiv bolova nazivaju pain-killers, tj. »ubijači boli«.
Protustresna praksa je usavršena na Zapadu. Žena ne mora prolaziti kroz porođajne muke. Rješenje je jednostavno: djeca se začinju i rađaju u nadziranim laboratorijskim uvjetima (prvo u epruvetama, a zatim u posudama s plodnom vodom). Tako se i etičko pitanje ozakonjenog pobačaja prebacuje s osobe (majke) na neživu stvar (posudu). Tako i obitelj postaje suvišna i nepotrebna. Ostatci tradicionalnih obitelji mogu se sresti još samo u »zaostalim enklavama« Europe (kao što su BiH i Gruzija). Više se i ne govori o roditeljima i djeci, nego o biološkim »predcima « i »potomcima«. Biološki predak prema vlastitim željama dizajnira genetsku strukturu i spol potomaka.
Čovjek ne mora njegovati bolesnika.
Njega služi čovjekoliki robot koji ne osjeća stres iako danonoćno stoji na usluzi bolesniku. Zapadni su tehnolozi, i u ovom slučaju, zanemarili važne psihološke činjenice. Čovjek ne mora ići na sahranu (mrtvac ionako neće uzvratiti posjet). Rješenje: ljudi ne odlaze na sahranu. Većina posjećuje grobove preminulih rođaka ne u stvarnom, nego u prividnom prostoru (virtual space). To je prostor koji stvaraju moćna računala gdje se mogu »gledati« groblja i obiteljska rodoslovna stabla. Stvarna groblja su nadkrivena staklom sa UV zaštitom.
Više nema potrebe da se zaljubljeni mladić izlaže riziku da ga odbije neka djevojka. Pojedinac ni u čemu, pa ni u ljubavi, ne treba ovisiti o drugima (koji su pakao), nego isključivo o sebi. Rješenje je jednostavno: kirurškim zahvatom muškarcu se dodaje ženski spolni organ, a ženi muški organ. Stres je izbjegnut jer, kažu protustresni aktivisti, nitko neće odbiti samoga sebe: čovjek treba voditi ljubav sa samim sobom!
Po uzoru na već zastarjele »parade ponosa« s konca 20. stoljeća, protustresni aktivisti organiziraju početkom 2020-ih masovne »pohode ponosa« (pride marches). Oni hodaju s uzdignutom lijevom rukom na kojoj se nalazi (kirurški dograđen) drugi spolni organ.
Tako zapadno društvo koncem 2020-ih doseže vrhunac onoga što tradicija naziva »sebičnost « (selfishness). Međutim, protustresni ideolozi to nazivaju drugim izrazima: »samoodržavanje « ili »očuvanje sebe« (selfpreservation). Protustresni aktivisti nazivaju svoje protivnike »sebefobi« (self-phobes). Dakle, sebičnost se odražava i u jeziku. Ubrzano se relativiziraju i brišu »zastarjele moralne razlike« između dobra i zla.
Unatoč inzistiranju na pojedinačnom uživanju, ljudi i dalje najdublje doživljavaju stvarnost u zajednici. Naravno, uz pomoć tehnouređaja čovjek može slušati savršenu glazbu ili promatrati trodimenzionalan prijenos bogoslužja. Ipak je iskustvo slušanja koncerta skupa sa deset tisuća ljudi kvalitativno drugačije. Ili sudjelovanje na misi u pravoj crkvi, zajedno sa drugim ljudima.
Okoliš i izvori energije
Na planetu su se dogodile velike prirodne katastrofe. Otopili su se ledenjaci. Od 1979. do 2000. prosječna površina leda na sjevernom polu iznosila je 6,7 milijuna četvornih kilometara. U lipnju 2013. ledena je površina pala na 4,1 milijun četvornih kilometara. Web kamere su zabilježile da se tijekom tri mjeseca (od travnja do srpnja 2013.) istopilo 30 do 40 centimetara vječnog leda na sjevernom polu. (Na donjoj poveznici može se vidjeti fotografija jezera na sjevernom polu iz srpnja 2013.31) Sjeverni pol se do 2024. u potpunosti istopio. Povišena je razina svih mora u svijetu. Potopljeni su mnogi otoci i priobalni gradovi. U svijetu se ratovi vode za pitku vodu. Postupak razslanjivanja morske vode (desalination) je preskup. Stotine milijardi tona umjetnih kiša izazvale su niz prirodnih katastrofa u Kini. Katastrofe se javljaju još od početka ovog stoljeća. O tome su 2013. izvijestile jedne novine: »Stalni odbor Kineskog narodnog kongresa je objavio meteorološko izvješće u kojem se navodi da u Kini godišnje padne 50 milijardi tona umjetne kiše i da je nužno pojačati prevenciju nastanka prirodnih katastrofa. U izvješću se navodi da se umjetno izazivanje kiša provodi u 2266 gradova i naselja Kine i da obuhvaća oko pet milijuna kvadratnih kilometara prostora. «
Katastrofe su oslabile kinesko gospodarstvo i potaknule 120 milijuna Kineza na iseljavanje. Oko četiristo tisuća Kineza doselilo se u BiH. U gradovima se nastanilo oko 300 tisuća, a u Posavini blizu 50 tisuća Kineza. (Vidjeti odjeljak »Stanovništvo«.)
Na izmaku su izvori prirodnoga plina, nafte i ugljena. Atomska energija je napuštena kao preskupa i preopasna. To se dogodilo nakon nuklearne katastrofe u Normandiji, koja je nazvana »francuski Černobil«. Na više mjesta u BiH otkrivena su ilegalna odlagališta opasnog radioaktivnog otpada.
Dana 28. lipnja 2028. objavljena je senzacionalna vijest. Mjesni fizičar koji je doktorirao u Jeruzalemu (Usoranin G. K.) otkrio je kako se energija munje može uskladištiti i koristiti u mirnodopske svrhe. Iste večeri grom je udario u njegovu kuću, usmrtio znanstvenika i uništio sve podatke pohranjene u njegovoj holodatoteci.
U BiH se osjećaju posljedice svih globalnih katastrofa. Nastavljen je i negativan trend koji je još početkom stoljeća zabilježila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: »linearni trend porasta prosječne godišnje temperature«. Temperatura se povećala više nego što su predviđali i najcrnji scenariji. Presušile su rijeke i potoci. Njihova se korita ispune vodom samo kratkotrajno (od bujica nakon iznenadnih oluja i proloma oblaka). Presušili su izvori pitke vode.
Posavinom haraju dotad nepoznate prirodne nepogode poput tornada. Takozvane »pijavice « više puta su ostavile pustoš na području Bosanskog Šamca, Dervente i Odžaka. Zime su sve kraće, ali temperatura povremeno padne i do -40°C. Promjene su primijećene i na šumama. Smanjena je lisna površina drveća. Zatim su se šume počele sušiti (u Usori i oko Dervente), postoje, jedna uz drugu, dvije Bosanske Posavine. Prva je prazna ili u korov zarasla. Druga je razvijena i gusto nastanjena. Dio prazne Posavine opustošen je u ratu (1992.-1995.). Drugi dio prazne Posavine stradao je od ekoloških činitelja: čestih suša, požara, klizanja i erozije tla, štetnog ultraljubičastog zračenja i raznih vrsta zagađenja.
U razvijenoj i gusto nastanjenoj Bosanskoj Posavini postoje izvori i čiste (obnovljive) i prljave energije. Čistu energiju proizvode pogoni na biomasu, sunčeve ćelije i posavske vjetroelektrane.
Prljavu energiju proizvode zastarjele rafinerije ulja i nafte i termoelektrane na ugljen. Zagađuju čak i postrojenja za spaljivanje otpada, čiji štetni plinovi i dim izazivaju rak pluća. Bosansku Posavinu presijeca, od sjevera prema jugu, međunarodni Koridor 5c. On je povezao sjever države sa središtem i jugom te je prekinuo prometnu izolaciju »odžačke enklave«. Preko posavskog ulaza u Svilaju odvija se oko 60% tranzitnog prometa roba za BiH. Tako je, nažalost, Koridor 5c postao jedan od glavnih zagađivača u Posavini. Zagađivači ostvaruju profit prema praktičnom načelu: jeftinije je zagađivati okoliš, nego ga čistiti.
Suočen s katastrofalnim stanjem okoliša, Zapad pokušava uvesti održivo, »modro gospodarstvo « (the blue economy). Tek se sada priznaje da priroda sadrži sva rješenja. Nova tehnološka rješenja oponašaju ekosustav. Čak se i stambeni prostor pretvara u ekosustav u kojem kruže voda, zrak, svjetlost i energija. Ljudi i sav živi svijet izloženi su opasnim ultraljubičastim zrakama. Zato se koriste stakla »premazana filmom s UV zaštitom«, ali i to rješenje ima ozbiljne negativne nuspojave: »Eliminiranje ultraljubičaste svjetlosti omogućuje razmnožavanje grinja [mikroorganizama]. Zapravo više ne postoji nijedna prirodna, fizička prepreka njihovu razvoju.« Južni Sibir postaje najsigurnije mjesto na Zemlji. Rudama bogato područje s blagom klimom pogodno je za život i proizvodnju hrane. Bogati Zapadnjaci sele se u Sibir.
Stanovništvo Smanjio se broj pripadnika svih triju konstitutivnih naroda u BiH. Početkom 2030. Bošnjaci predstavljaju 24%, Srbi 17%, a Hrvati 8% stanovnika. Pripadnici tih triju naroda, uzeti zajedno, predstavljaju manje od polovice građana BiH. Većina domaćih stanovnika su osobe starije dobi.
U Bosanskoj Posavini i Usori nastavljaju se dvije vrste kretanja domaćeg stanovništva. Prvo je seljenje iz sela u grad. Tako selo ostaje prazno, a »grad je kontejner: stan i asfalt« (kažu neki). Drugo je seljenje iz Posavine u razvijenije zemlje (»Zapad«). Osim toga, više ljudi umire nego što ih se rađa (depopulacija). Zbog velike smrtnosti zatvoreno je nekoliko domova za starije i nemoćne osobe u Posavini.
Ipak, događaju se i kretanja u suprotnom smjeru. Početkom 2030. više od polovice stanovnika BiH predstavljaju doseljenici iz raznih dijelova svijeta. Ponavlja se povijest iz doba austrougarske vlasti, ali u većim razmjerama: europski gospodari naseljavaju strance u Bosnu i Hercegovinu.
Korejci su se naselili oko Brčkoga. Kinezi zauzimaju ravnice između Doboja i Bosanskog Broda. Najzanimljiviji je »gradačački slučaj« s doseljenicima. Evo kako je došlo do tog slučaja. Gradačac se godinama profilirao kao snažno središte otpora zapadnoj »protustresnoj kampanji 2020-ih« (vidjeti gore istoimeni odjeljak). Europski su se dužnosnici često žalili na ponašanje vlasti u Gradačcu. Kap preko čaše europskoga strpljenja prelila se kada je načelnik općine Gradačac potpisao sporazum o pridruživanju općine Gradačac Uniji TDBB-a. Unija okuplja općine koje imaju ili su imale dodir s turskom baštinom. Uzimajući u obzir kulturni napredak i tradiciju Turske, Unija uspostavlja opsežnu suradnju. Trend je započet još davne 2013. godine kada je Goražde kao prva općina BiH pristupila TDBB-u. Do ožujka 2013. turskoj je Uniji pristupila 1001 općina iz 16 zemalja Europe, Azije i Afrike.
Razljućeni eurodužnosnici žurno su otpremili na područje općine Gradačac dvanaest tisuća muslimana, a u Usoru još deset tisuća. Bili su to azilanti iz Libije i Egipta koji su ilegalno ušli u Europsku Uniju. Navodno su ti afrički muslimani trebali na području Gradačca i Usore neutralizirati utjecaj euromuslimana iz Turske velesile.
Politika
Na političkoj pozornici djeluju političke stranke slične onima s početka stoljeća. Njihova je uloga smanjena zbog činjenice da sva tri konstitutivna naroda (uzeta zajedno) predstavljaju manjinu u državi. Političari iz Bosanske Posavine gaje posebne, »bratske« (financijske) veze s političkim strankama starih ili novih europskih velesila. Bošnjaci surađuju s Turskom, a Srbi s Rusijom. Na čelo hrvatskih stranaka iz Posavine dolaze Hrvati iz posavske dijaspore (Švicarske, Austrije i Njemačke) koji govore njemački. Iza njih stoji Njemačka.
Jača politički utjecaj doseljenika u Posavinu. Osnivaju se kineske, turske, arapske i korejske stranke.
Zaposlenost
U cijeloj državi vlada velika nezaposlenost. Nastavljen je trend rasta nezaposlenih i u Bosanskoj Posavini, koji je bilježila i državna Agencija za statistiku za Distrikt Brčko.37 Posljedice nezaposlenosti su dublje društveno raslojavanje, siromašenje i kriminal. Mladi ljudi postaju ovisnici o drogama, alkoholu, kockanju, klađenju i internetu.
Ipak postoje neka područja na kojima manji dio domaćega stanovništva ostvaruje pristojne prihode. To su organska proizvodnja hrane, mlijeka, voća, povrća i ljekovitog bilja; uzgoj cvijeća; pčelarstvo; tradicionalni zanati i seoski turizam.
U posavskim gradovima pojedine tvrtke (često u stranom vlasništvu) ostvaruju veliku financijsku dobit. U Doboju radi tvrtka za proizvodnju stakla premazanoga filmom koji štiti od ultraljubičastoga (UV) zračenja. U Brčkom je smještena superbogata klinika švicarskih kirurga koji ljudima dograđuju »nedostajući« spolni organ. Regionalno središte za prodaju satelitskih snimaka nalazi se u Modriči. Postrojenje za proizvodnju pitke vode (obogaćene ozonom i mineralima) otvoreno je blizu Gradačca. U Orašju radi tvornica sunčevih panela.
Sredstva plaćanja usluga
Do konca 2020-ih zadržana su postojeća sredstva plaćanja: novac u gotovini te plaćanje elektronskim putem: a) karticama, b) skenkorderima, c) holouređajima; d) digitalnim novcem (bitcoins) koji ne podupire nijedna centralna banka ili vlada itd. Novac je elektronski obilježen tako da se u svakom trenutku može pratiti njegovo kretanje. Skupi pripravci od matičnih stanica (koji pomlađuju čovjeka i produžuju rad njegova srca) imaju vrijednost zlata.
Prosvjeta
U većini posavskih i usorskih sela zatvorena su odjeljenja na domaćim jezicima (hrvatskom, bosanskom, srpskom). Škole nisu zatvorene jer su otvoreni novi razredi na arapskom, korejskom, mandarinskom i turskom. U posavskim gradovima i dalje rade osnovne i srednje škole, kao i pojedini fakulteti, na domaćim jezicima. Djecu bogatijih roditelja više ne podučavaju učitelji, nego skupi roboti licencirani za podučavanje mladih.
Jezik
Bosanski, hrvatski i srpski su i dalje službeni jezici u BiH. Njima su dodani novi jezici: arapski, korejski, mandarinski i turski. U svijetu je, zahvaljujući novim tehnološkim izumima, smanjena potreba za učenjem stranih jezika. Godine 2028. univerzalni holoprevoditelj postiže točnost međujezičnoga prijevoda od 98,6 posto. Drugi (najsuvremeniji i najsofisticiraniji) holouređaji su otkrili i zašto se događa onih 1,4 posto pogrješnih holoprijevoda. Uzrok netočnosti nije u holoprevoditelju, nego u nerazumnom ustroju ljudske psihe.
Jezični su stručnjaci ustanovili da je postojanje različitih jezika glavni uzrok različitih gledanja na svijet. Zato velesile pokušavaju potkraj 2020-ih uvesti jedan univerzalan jezik. Tom problemu Zapad pristupa temeljito. Novi univerzalni jezik nazvan je romangleski (romanglish). Komunikacija 2020-ih vrti se oko kratica (skraćenica) u govoru. Tako je i romangleski kratica od triju jezika:
1) robotski (robotic)
2) man dolazi od mandarinski (većinski jezik u Kini)
3) engleski (English).
Nakon što je Kinu pogodio niz prirodnih katastrofa, i glavni jezik Kine gubi globalni prestiž. Mandarinski jezik s prvoga mjesta pada na drugo. Prvo mjesto ponovno pripada engleskom. To se događa najviše zbog gospodarske moći Indije, nove globalne velesile, u kojoj je engleski gotovo materinji većini govornika. Prijašnji romangleski jezik sada se naziva roglemanski.
Ipak, na apsolutno prvom mjestu stoji robotski (robotic language; skraćeno: ro-lan). Robotski je prvi među strojnim jezicima. Kao što je među prirodnim jezicima engleski istisnuo mandarinski, tako je među strojnim jezicima robotski potisnuo računalni jezik (computer language; skraćeno: co-lan).
Prema zakonima EU, kratice spojene crticom mogu imati od dva do šest slova. Zapravo se radi o raz-dvajanju više riječi crticom. To je u skladu s protustresnom praksom raz-dvajanja pojedinaca u društvu.
Na Zapadu se prekida višetisućljetna tradicija. Zakonski je zabranjeno da dvije osobe imaju isto ime. Naprimjer, smije postojati samo jedan Zlatko Filipović. Uz osobno ime mora se dodati još neki znak (slovo, simbol, broj) po kojemu će se Zlatko Filipović razlikovati od svih njegovih imenjaka u svijetu. Holouređaj automatski prevodi svako ime u jedinstven kôd koji ukazuje na mjesto nalaženja bića (osobe ili stroja). Tako holouređaj prepoznaje Zlatka Filipovića pod kodnim nazivom H.Bo.1.N33. Taj kod znači: ovo biće je čovjek (H = Human), a ne robot (R = robot); biće se nalazi u Bosni (Bo = Bosnia), u sektoru 1 i podsektoru N33. Vrijeme rođenja čovjeka ili sklapanja robota upisano je kao nevidljivi kvantni trag (quantum trace).
Zdravlje
Čovjek u medicini traga za vječnom mladošću i besmrtnošću. Vrše se pokusi na matičnim stanicama (stem cells). Od njih je napravljen i čudotvorni superskupi pripravak. Taj pripravak produžuje rad srca i godinama održava tijelo mladolikim. Međutim, pripravak ima ozbiljne nuspojave: nakon višegodišnje uporabe, pacijentov mozak iznenada zataji, glatka koža se smežura kao da je stara 100 godina i čovjek umire na licu mjesta. Nanoroboti vrše i najteže medicinske zahvate. Među najskupljima su app-ops (operacije dodavanja spolnog organa suprotnog spola). Genetski modificirana hrana i sjedeći položaj izazivaju gojaznost djece. U dječjem mozgu kržljaju centri za druženje i suosjećanje. Umjesto pojmovnog, razvija se slikovno mišljenje. Višak informacija stvara među građanima masovnu zbunjenost i dezorijentiranost. Te se informacije mogu podijeliti u tri skupine: nepotrebne, štetne i opasne. Sindrom kronične premorenosti (the Chronic Fatigue Syndrom ili myalgic encephalomyelitis) ima razmjere pandemije. Bolest je praćena slabošću, nesanicom, glavoboljom, a završuje neurološkim poremećajima i gubitkom pamćenja.
Šire se kibernetski kriminal (cyber crime) i »krađa identiteta« (identity theft). To uključuje krađu tuđih osobnih, medicinskih i podataka s bankovnih računa. Učestale su provale u tuđe osobne profile te slanje neprimjerenih i lažnih poruka s tih profila. Svi ti činitelji dovode do povećanja broja duševnih oboljenja (posebno depresije), raznih poremećaja, kao i moždanih udara.
Nerazumna uporaba antibiotika slabi čovjekovu otpornost na mikroorganizme. Mnogi obolijevaju zbog višegodišnje izloženosti štetnom zračenju (iz mikrovalnih pećnica, sušila za kosu, mobitela). Oko ilegalnih odlagališta radioaktivnog otpada u BiH nalazi se velik broj oboljelih od leukemije. Zbog ultraljubičastih zraka rak kože postaje jedna od najraširenijih bolesti. Na istraživanja se troše velika sredstva, ali lijeka nema. Istraživači se preusmjeravaju na rubna područja poput »fantomske boli«. Vodeći medicinski stručnjaci ovako opisuju tu pojavu: »Fantomska bol je bol koja se osjeća kao da dolazi iz nekog dijela tijela kojega više nema. Nekoć su liječnici vjerovali da je ovaj post-amputacijski fenomen zapravo psihološki problem, ali stručnjaci sada priznaju da ovi stvarni osjeti potječu iz leđne moždine i mozga. Iako se fantomska bol najčešće javlja kod ljudi kojima su odstranjene ruke ili noge, poremećaj se može pojaviti i nakon operacije odstranjivanja drugih dijelova tijela, kao što su dojke, muški ud, oko ili jezik.«
Proučavanja na tom području dovela su do rezultata do kojih su došli i istraživači elektrofotografije: 40 i u slučaju fantomske boli i u slučaju elektrofotografije krnjega lista drveta radi se o pamćenju prijašnje stvarnosti.
Vjera
U BiH supostoje stare vjere (tradicije, obredi) i novine (inovjerci, protuvjerci, a napose tehnovjerci).
Kao što međunarodno tržište postaje »globalno prividno tržište« (global virtual market), tako i pojedine bogomolje postupno postaju prividni hramovi Božji. Oni su smješteni u umjetnom svijetu visoke tehnologije.
Tijekom više stoljeća u BiH su se oblikovale tri glavne vjerske zajednice: Srpska pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica i Katolička crkva u BiH. Eurodužnosnici njih smatraju stupovima konzervatizma u BiH. Te tri vjerske zajednice odbile su priznati istospolne »zajednice« (kada su 2019. ozakonjeni istospolni civilni brakovi). Tri su vjerske zajednice zajedno ustale i protiv dograđivanja spolnog organa na čovjeka.
Dolaskom brojnih afričkih i turskih muslimana u BiH, muslimani su zadržali vodeći položaj u državi. Godine 2030. muslimani predstavljaju oko 35% vjernika u BiH. Ali se javlja novi problem: uskoro bi Libijac mogao postati Reis-ul-ulema Islamske vjerske zajednice u BiH!
Doseljavanjem nekršćana znatno je oslabljen udio pravoslavaca i katolika u BiH. Useljenici su osnovali nove vjerske zajednice: taoističku (kinesku) i budističku (korejsku).
Ipak je katoličanstvo u BiH doživjelo snažan međunarodni poticaj 2019. godine, nakon što je papinsko povjerenstvo za istraživanje pojava u Međugorju završilo svoj rad. Povjerenstvo je zaključilo: da su vidioci psihički zdrave osobe; da su vidioci moralno pozitivne osobe; da nijedan vidjelac nije povukao svoj iskaz; da je sadržaj iskazā vidjelaca pravovjeran (u skladu s istinama vjere i sv. Pisma); da u iskazima nema proturječnostī; da u iskazima nema naslada; da su učinci međugorskih ukazanja na vjerski život dobri i trajni; da su stotine slučajeva čudesnih ozdravljenja medicinski dokumentirani; da su događajima nazočile tisuće ljudi još od početka 1980-ih; da se događaji ne mogu objasniti naravnim uzrocima. Tako je Vatikan službeno priznao da se u Međugorju ukazala Gospa koja šalje pet osnovnih poruka: mir, molitva, obraćenje, post, vjera.
Priznanje međugorske Gospe zaustavilo je jedan negativan trend koji se početkom 21. stoljeća pojavio među katolicima u Švicarskoj i Njemačkoj. Naime, pojedini posavski iseljenici, da bi izbjegli plaćanje vjerskog poreza državi, bili su se počeli ispisivati iz Katoličke crkve.41
U Posavini 2030. djeluje nekoliko katoličkih samostana. Najaktivniji su franjevački samostani u Tolisi (pokraj Orašja) i u Dubravama (pokraj Brčkoga). Plehan se ne razvija, ali pri samostanu rade muzej i galerija. U Posavini djeluje više pravoslavnih manastira (Detlak, Donja Bišnja, Dubokovac, Podnovlje, Ritešić). U nekim manastirima monasi još ručno zvone (primjer manastira Duga Njiva kraj Modriče). U Modriči je osnovan Pravoslavni institut.
U Maoči pokraj Brčkoga otvoreno je Međunarodno islamsko sveučilište. Tu se nastava izvodi na arapskom, bosanskom i engleskom jeziku.
U Doboju je otvoren Taoistički centar (na mandarinskom), a u Brčkom Budistički institut (na korejskom).
DIO 2. Bosanska Posavina 2030. - Pojedinačna viđenja -
Donji su tekstovi poredani prema temi odnosno zanimanju autora. Prvo su predstavljena viđenja dvaju inženjera (Ilija Džepina, Pavo Vilić). Slijede prilozi diplomiranog pravnika (Ivo Matić) i policijskog inspektora (Blaž Kovačević). Zatim dolaze tri književno- esejistička teksta (dr. Ružica Šušnjara, Mara Barišić, Ivica Budulica Strikan). Slijede prilozi člana posavske dijaspore iz Švicarske (Slavko Knežević), svećenika (fra Mladen Jozić) i člana Skupštine Županije Posavske (Jozo Blažević Jokan). Na kraju se nalaze dva putopisa Posavinom 2030. godine (Ivo Lubina Dino, Anto Knežević).
Ilija Džepina Rodom iz sela Poljari kraj Dervente; Univ. spec. mech. dipl. ing. (»Đuro Đaković«, Slav. Brod); Član Suda časti Udruge »fra Grga Vilić«
Sadašnjost – Sada je 2013. godina. Prošlo je više od 20 godina od pada Bosanske Posavine (1992.). Prostor od Dervente do Brčkog i danas je najporušeniji dio Bosne. Od ovog dijela (koji je Deytonskim sporazumom pripao Republici Srpskoj) sasvim je drugačija slika Bosanske Posavine koja pripada Federaciji. Život u Odžaku, Orašju, dijelovima Šamca i Brčkog odvija se normalno: rade škole, postoji zdravstvena zaštita, veliki postotak Hrvata vratio se u te krajeve.
Najuništeniji dio Posavine je od Kotorskog do Bosanskog Broda (oko 60 km). Tu je najviše uništeno imovine posavskih Hrvata. Devastacija ovog prostora traje i danas (pred očima policije i svih institucija RS-a). Tu je izvršen pravi ekocid: isječene su hrvatske šume, popaljena imanja, a pljačke tek obnovljenih kuća su trajna pojava. Kroz cijelu dosadašnju povijest (od Rimljana, Turaka, Mađara, Austrougarske pa do Kraljevine SHS), o Bosni nisu odlučivali njeni građani. A kada je 1992. godine, prvi put u povijesti, većina građana na slobodnom referendumu jasno kazala da želi samostalnu i suverenu BiH, izbio je rat kakav nije viđen na ovim prostorima. Sadašnji ustroj BiH je preskup i ekonomski neodrživ. Nema te ekonomije na svijetu koja može financirati takav administrativni aparat i sve razine vlasti. Da bi došlo do poboljšanja klime za povratnike u Posavinu i normalnog civiliziranog života, mora doći do ustavnih promjena u BiH. Mora doći do novog, Daytona 2.
Budućnost – Ako ne dođe do novog ustroja BiH, država neće ući u EU do 2030. g. Zašto? Iz jednostavnog razloga: država dvije godine ne može da provede sudsku odluku Sejdić- Finci, a da i ne govorimo o ustavnim promjenama. Hrvatskoj je trebalo od dobivanja statusa kandidata pa do punopravnog članstva u EU punih 12 godina pregovaranja (da zatvori sva poglavlja, da usvoji ili izmijeni preko 500 zakona). Kada se i prođe sva ta procedura, potrebna je godina dana da sporazum usvoje i parlamenti svih 28 članica EU. Znači: čak i kada bi BiH za 2-3 godine dobila status kandidata, nije realno očekivati da će ući u EU do 2030. godine. Sa ovakovim političkim sustavom BiH jednostavno ne može ući u EU. Što se tiče budućnosti Bosanske Posavine, ona će uvelike zavisiti od svega prethodno iznesenog.
Razvoj Bosanske Posavine vidim prije svega u europski organiziranoj proizvodnji: hrane, mlijeka, voća, povrća i ljekovitog bilja.
Proizvodnja će se odvijati na suvremenim farmama koje koriste postrojenja na biomasu (slamu, kukuruzovinu, drvenu sječku itd.). Na takovim farmama proizvode se struja i toplinska energija. One se koriste za navodnjavanje okrupnjenih farmi. Isto tako vidim šansu u seoskom turizmu. Bosanska Posavina ima što pokazati. Tu su obronci Motajice, Vučjaka, Majevice, rijeke Bosne, Ukrine, Save itd. Potrebno je uložiti znatna sredstva u infrastrukturu, puteve i vodoopskrbni sustav (jer je svega 44% stanovništva priključeno na javni vodovod, a 56% stanovništva koristi bunare i izvore pitke vode).
Koridor 5c će biti izgrađen i jednim će dijelom prolaziti kroz Posavinu (Svilaj- Odžak-Modriča). Uz Koridor treba izgraditi poduzetničke zone. U njima će mali poduzetnici raditi tradicionalne zanate ovog kraja i svoje proizvode plasirati na europsko tržište. Potrebno je stimulirati i vratiti mlade koji su stekli obrazovanje na Zapadu. Oni će biti pokretači gospodarskog razvoja.
Bosanska Posavina ima zagađivačku industriju. Najveći zagađivači su: rafinerija nafte Bosanski Brod i rafinerija ulja Modriča. U neposrednoj blizini nalaze se tri termoelektrane (TE Ugljevik, TE Tuzla i TE Stanari kod Doboja), a u Maglaju tvornica celuloze i papira Natron.
Potrebno je učiniti sve da industrije ugrade najsuvremeniju opremu i primijene najviše svjetske ekološke standarde radi zaštite životne sredine.
Ukoliko se to ne učini, Bosanska Posavina će ostati: spomenikom najuspješnije izvedenog etničkog čišćenja u Europi nakon II. svjetskog rata; nadgrobnim spomenikom hrvatske etničke skupine u još jednoj od njezinih stoljetnih postojbina.''
Ovo je kutak za sve Novoseljane, raseljene širom svijeta, ali i za sve one koji ovaj prostor smatraju i svojim zavičajem, i koji i dalje žive u sjećanju na Novo Selo, Ukrinu, i sve ono lijepo što postade dio prošlosti!
Nema komentara:
Objavi komentar