Piše: Jozo Kovačević
I sam se pitam isto, i zato kada čitam nekakvu literaturu, ili jednostavno dok pratim tv-program ili radio emisije, domaćih ili regionalnih programa, uporno prikupljam specifična i neobična prezimena, često netipična za hrvatski prostor, ali zato veoma učestala u našem regionalnom okruženju.
Tako sam došao do stotinjak, zaista zanimljivih prezimena, koja slijede posložena abecednim redom, uz napomenu da sam ih skupljao i zapisivao posljednjih pet-šest mjeseci, ne odlazeći dalje od svoje sobe.
- BAKMAZ, BATINICA, BRIZIĆ, BRZICA, BUKOVICA:
- CAR, CMRK, CRNJAC, CRVENKA;
- ČARAPINA, ČOP, ČOPOR, ČUGURA;
- ĆUK, ĆULIBRK;
- DANGUBIĆ, DIDULICA, DROBAC, DRVAR;
- EZGETA;
- GOVEDARICA, GRLIĆ, GUZINA, GUZMIĆ;
- JAJALO, JELEN, JEDNOBRKOVIĆ;
- KOLAČEK, KONJETIĆ, KRALJEVIĆ, KRIVOKAPIĆ, KRIVOKUĆA, KONJEVOD, KRKALO, KUHAR, KUHARIĆ, KUKOLJ, KUREVIJA, KUŠTRO;
- LACO, LEDENKO, LISAC, LIVADIR;
- MAGLICA, MAJKIĆ, MATUŠKO, MEHANDŽIJA, MOČIBOB, MOTIKA, MRŠO;
- NARANDŽIĆ;
- OPŠIVAČ, OROZ;
- PALENKIĆ, PALIKUĆA, PANJKOTA, PECIREP, PIVAC, PEĆAR, PEREŽA, PERICA,
PETAK, PLETIKAPIĆ, PLETIKOSA, POKLEČKI, POKRIVAČ, POPIJAČ, POŽEGA,
PRCE, PŠENICA, PUŠKADIJA, PUZIGAĆA;
- REPĆIĆ, REPIĆ, RKMAN, RUSAK;
- SIROGLAVIĆ, SIROTKOVIĆ, SLAMAR, SRNA, STOKRPA, STRIZIREP, SUBOTA, SVRAKA;
- ŠAGOLJ, ŠANDRK, ŠARKO, ŠILIPETAR, ŠKARE, ŠMULJIĆ, ŠUŠNJARA;
- TATOMIR, TILJAK, TROGRLIĆ;
- USMIANI;
- VUKOREP (A);
- ZEC, ZELENI, ZELENBRZ, ZELENIKA, ZIDAR, ZIDAREVIĆ, ZLOMISLIĆ, ZVIZDIĆ;
a ima ih još!
Današnja razmišljanja o prezimenu, isključivo su vezana uz činjenicu da se s njim rađamo i da ga stičemo po nekakvoj unaprijed određenoj i naslijednoj liniji. Nitko nam ga ne dodjeljuje kao ime, koje dobivamo po rođenju, a rijetko ga tko poželi promijeniti.
Mada, bilježe se i takve pojave,
Prezimena su u biti najvažnija za osnovnu identifikaciju, iako posebno mjesto zauzimaju i u rodoslovlju. Prema njima, iako su po korištenju znatno mlađa od imena, utvrđuje se i dokazuje vrijeme i mjesto nastanka neke obitelji, a često i roda, njihovo kretanje i migracije!
Pored toga, prezimena predstavljaju i važne spomenice u svakom jeziku, i njima se bavi posebna grana jezikoslovlja, jednostavno nazvana - onomastika.
Ova grana jezikoslovlja i jeste zaslužna za podjelu prezimena u osnovne četiri grupe, kojoj se može dodati i peta grupa prezimena, nastalih prema nekoj prirodnoj pojavi (oblak, mraz...)
Prema toj podjeli, prezimena se dijele na:
- prezimena nastala od osobnog imena, koja dobivamo odgovorom na pitanje: ČIJI SI? (Jozić, Andrijanić, Antić, Stipić, Franjić, Božić...)
- prezimena nastala od osobnog nadimka, koja nastaju odgovorom na pitanje: KAKAV SI?, (Šepić, Gluvak, Brkić, Guzina, Krivokapić...)
- prezimena nastala prema porijeklu, ili odgovorom na pitanje: OD KUDA SI? (Kraljević, Krivokuća, Bukovica...)
- prezimena nastala od zanimanja, odgovarajući na pitanje: ŠTO SI? (Kovač, Lončar, Pećar...)
Uglavnom, već površnom analizom je vidljivo da porijeklo prezimena ne seže u neku ekstremno daleku prošlost, već da su ona ''novija'' pojava, daleko mlađa od upotrebe imena.
Kao što je poznato, danas su prezimena obavezna i niti jedna civilna uprava, odnosno država, ne bi mogla funkcionirati bez njih. No, u samoj tvorbi riječi prezime (=prez-ime), značenje je: preko imena, tj. iza imena, nadimak, što ono u stvari i jeste.
Ime je i danas važnije od prezimena, pa zato i jeste u hrvatskom pravopisu određeno da se piše prvo ime, pa prezime!
Govoreći o imenima i prezimenima, bitno je ispravno razlučiti imenovatelje, koji trajno kreiraju i ostavljaju ga takvim, i pod kakvim nas ''upišu'' u matice rođenih ili knjigu državljana.
Ime nam redovito, ako ne i isključivo dodjeljuju roditelji, rjeđe djed ili baka, a veoma rijetko neki srodnik ili kum, i gotovo bez izuzetka iskazuje neku poželjnu karakteristiku! Tako se djeci daju poznata imena iz prošlosti, ili ona koja su odraz pozitivnog, opće prihvaćenog načina života: Zdravko, Željko, Mila, Miroslav, Radovan, Božidar...
S prezimenima je znatno drugačije, jer prezime nam odrediše preci, mnogo udaljeniji pa ispada i nedobronamjerni, jer danas ostadoše rugalačka i nadimačka prezimena - (Guzina, Goluža, Prce, Šepak, Gluv(h)ak, Nemčić, Slamar, Konjevod...). Ovo zbog toga, da ako je prezime nosilo nekakvu karakteristiku njegovog nositelja u prošlosti, za nove naraštaje to nema prvobitni značaj, iako se nastavlja koristiti i dalje.
Ili primjer: ako je netko davno dobio prezime Andrijanić, jer je bio sin nekoga Andrije, i unuci i praunuci će naslijediti to prezime a ne moraju biti potomci opet roditelja, imenom Andrija.
Prezime je postalo i ostalo nasljedno bez obzira na njegovo osnovno značenje i razlog nekadašnjeg nastanka.
Kako bilo da bilo, do masovnije uporabe ili korištenja prezimena u Europi, došlo je nakon Tridentskog koncila (1545-1563), od kada su se počele voditi matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih. Venecija je započela prva, još u 9. stoljeću, a prema akademiku Šimunoviću, val širenja upotrebe prezimena van granica Venecije započet će krajem 12. i početkom 13. stoljeća, o čemu postoje svjedočanstva i u dokumentima Dubrovačke republike gdje se govori o njihovim plemenitaškim lozama: Mence, Badaca, Sorgo,,,
Ipak, treba zaključiti da su se prezimena u današnjem obliku prilično ''udaljila'' odnosno odmakla od svog izvornog oblika, i da često izgledaju prilično drugačije.
Na kraju, želim spomenuti jedan pravi fenomen koji je vezan uz prezime HORVAT, (naziv za ljude porijeklom iz Hrvatske, Hrvati, Horvati...), a koje nalazimo u nekoliko nama susjednih ili bližih država: Mađarska, Slovenija, Austrija, BiH, Slovačka...
Naime, prilikom zadnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj je evidentirano 22.225 stanovnika sa prezimenom Horvat i najbrojnije je prezime. Istovremeno u Mađarskoj živi 228.210 osoba sa tim prezimenom, a u Slovačkoj ih je 30.813. Najbrojniji su i u Sloveniji, a nalazimo ih u susjednoj Bosni Hercegovini, te u gradišćanskom dijelu Austrije.
U nastavku teksta, a radi lakše usporedbe nudim vam po deset najbrojnijih prezimena u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji, Slovačkoj:
Hrvatska:
1. Horvat 22225, 2. Kovačević 15835. 3.Babić 13150, 4.Marić 11617, 5. Novak 11396,
6. Jurić 11356, 7. Kovačić, 11171, 8. Vuković 10582, 9. Knežević 10554. 10. Petrović 9957;
Slovenija:
1. Horvat, 2. Novak, 3. Kovačić, 4. Krajnc, 5. Zupančič, 6. Potočnik, 7. Kovač, 8. Mlakar,
9. Kos, 10. Vidmar;
Slovačka:
Horvath, 2. Kovač, 3. Varga, 4. Toth, 5. Nagy, 6. Balaž, 7. Szabo, 8. Molnar, 9. Balog, 10. Lukač;
Mađarska:
1. Nagy, 2. Horvath, 3. Kovacs, 4. Szabo, 5. Toth, 6. Varga, 7. Koss, 8, Molnar, 9.Nemeth,
10. Farkas;
Srbija:
1. Jovanović, 2. Petrović, 3. Nikolić, 4. Marković, 5. Đorđević, 6. Stojanović, 7. Ilić, 8. Stanković,
9. Pavlović, 10. Milošević;
Nema komentara:
Objavi komentar