U Bosni i Hercegovini, odnosno u njenim entitetima zaista je mnogo datuma iz bliže, ali i iz daleke prošlosti, koji se pompozno i na sva zvona slave i obilježavaju, posebno u zadnje dvije decenije povijesti BiH.
Za današnje, posebno one progresivne i neopterećene naraštaje mlađih BiH građana, uskoro bi se mogao obilježavati još jedan datum: - ''15.02.2016.'' godine, jer je na taj dan, Bosna i Hercegovina službeno podnijela zahtjev za prijem u članstvo Europske unije (EU). Namjerno ističem datum podnošenja zahtjeva, jer datum prijema u članstvo u EU je daleko, i tek najveći optimisti predviđaju završetak pregovora i prijem u EU, za nekih 10-12 godina. Ako bude tako, BiH bi nakon uspješnih pregovora i usklađivanja sa europskim standardima, mogla postati članicom EU tek oko 2027 godine!
Običnom narodu, a nadam se i svim građanima sadašnje BiH, bez obzira u kojem entitetu žive, sigurno je krajnji cilj, vidjeti i doživjeti stabilnu, sigurnu, modernu i uspješnu svoju zemlju, bez obzira koliko danas, vjere i nadanja polažu u njenu budućnost, koju mnogi žele čim prije dokinuti!
Ostaje nam nadati se, da će zajedničkim snagama sva tri naroda pregovori biti uspješno okončani, i da će BiH u skoroj budućnosti biti zemlja koju će svijet prepoznavati po dobro uređenoj administraciji (a ne kao do sada!), bez korupcije i kriminala, izoliranu od svih negativnosti i kao mjestu - poželjnom za življenje!
Službeni zahtjev je podnio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, 15. veljače 2016. godine, uručivši ga, na svečanoj ceremoniji u Bruxellesu ministru vanjskih poslova Nizozemske koja predsjedava Vijećem Europske unije, gospodinu Bertu Koendersu.
Ceremoniji podnošenja zahtjeva prisustvovala je visoka izaslanica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, Federica Mogherini, te komesar za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju EU, Johannes Hahn.
Domaćini BiH zvaničnicima, bili su hrvatski predstavnici u EU-parlamentu i izvjestilac Europskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda.
Osvrt na spomenuti događaj, u DW-u potpisuje autor: Zdravko Ljubas, i u cijelosti ga prenosim u izvornom obliku:
BiH korak bliže EU-u
Više od 20 godina nakon rata BiH je službeno podnijela zahtjev za članstvo u EU-u. Pred tom zemljom je velik posao: od reforme Ustava do ispunjavanja kriterija za članstvo.
"Iz Bruxellesa nam (16. 2.) dolazi delegacija za otpočimanje pregovora oko adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)... Vijeće ministara je usvojilo pregovaračku poziciju... a dobit ćemo i poziciju ili stav Europske komisije", izjavio je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Dio pozicije BiH u pregovorima s delegacijom iz Bruxellesa, dodaje on, bit će redefiniranje pregovaračke pozicije BiH i kretanje u susret kompromisu s Europskom komisijom, što treba sadržavati "fazno prilagođavanje u jednom dužem razdoblju i kompenzatorske mjere prema BiH s obzirom na ranjivost poljoprivrednog sektora u našoj zemlji".
"To je bit. Uz to mogu reći da smo tražili i odgovarajuće kvote. Nije tajna s obzirom na to da je to bio naš zahtjev i u prošloj pregovaračkoj poziciji, da smo tražili posebne kvote za šećer, ribu, vino i posebne kvote za voće i povrće", kaže Šarović.
Mirko Šarović
Šansa za napredak
Delegacija Europske komisije u Sarajevo stiže samo dan nakon što je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović u Bruxellesu uručio aplikaciju trenutnom predsjedatelju EU-a – nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu, čime je otvoreno novo poglavlje u napretku BiH ka EU-u. Reakcije u BiH su različite, no svi su složni u jednom – još dosta toga treba uraditi kako bi BiH zaista i postala dijelom velike europske obitelji. Ministar Šarović smatra da će već sama predaja aplikacije, kao i faza njezinog prihvaćanja, pridonijeti stabilnosti BiH. "Prijem BiH u EU donio bi nužne standarde koji danas važe u Uniji i koji su važni i za BiH. Ono što je najvažnije za ovu zemlju je značajna šansa koja bi bila dana ovom društvu, da napreduje", kaže Šarović.
Aplikacija za članstvo, ukoliko je dužnosnici EU-a ocijene kredibilnom, Bosni i Hercegovini mogla bi otvoriti i nove predpristupne fondove (IPA). "BiH je do sada koristila određena sredstva iz predpristupnih fondova EU-a za procese izgradnje demokracije. Ono što nismo mogli koristiti je zapravo ono što ovu zemlju najviše interesira, a to su infrastruktura i poljoprivreda", tvrdi ekonomski analitičar Zlatko Hurtić za Deutsche Welle. Takvi fondovi bili su nedostupni, dodaje, jer nije bila podnesena aplikacija, niti BiH ima status kandidata. "Ovo sad mijenja situaciju", naglašava Hurtić.
Bez nacionalne strategije nema pomaka
Kočnice su, dodaje, ipak još dosta jake, a glavna kočnica je nepostojanje nacionalne strategije. Kočničari su, prema njegovom mišljenju, poznati: "Propušteno je dosta sredstava zbog poznatih problema – protivljenja Republike Srpske bilo kakvoj nacionalnoj strategiji." Mnogo sredstava iz predpristupnih fondova EU-a, tvrdi on, do sada je izgubljeno upravo zbog nepostojanja nacionalne strategije, a "Europska komisija je u posljednje vrijeme sredstva, da ne bi propadala, davala Međunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, pa čak ulagala i u neke studije, koje nama nisu potrebne..."
Hurtić smatra da je tek Vijeće ministara pod predsjedanjem Denisa Zvizdića stvorilo neke mogućnosti da se kreiraju nacionalne strategije za različite infrastrukturne projekte, za koje bi mogla biti povučena značajna sredstva iz IPA fondova. Ipak, naglašava da "postoji ozbiljan problem kod nas što još uvijek ... nismo razvili te instrumente na osnovi kojih ćemo moći koristiti ta sredstva i čak kad nam budu raspoloživa u ovoj nekoj fazi nakon podnošenja aplikacije. Dakle, nemamo još uvijek mehanizam za usvajanje takozvane nacionalne strategije, što jest preduvjet za korištenje bilo kakvih IPA sredstava".
Napominje da je jedna razvojna nacionalna strategija bila usvojena 2006. godine prije prve serije IPA fondova za BiH, no važenje tog dokumenta isteklo je već 2008. godine. "Nakon što je sada predana aplikacija, nacionalna strategija će morati biti usvojena, kako bi se moglo pristupiti predpristupnim fondovima", zaključuje Hurtić.
Više dogovora, više fondova
Borjana Krišto
A političari su svjesni da im predstoji mnogo posla kako bi BiH dobila solidnu šansu da postane članicom EU-a. "Poslije aplikacije nas čeka jedan ogroman posao. Uvažavajući sve složenosti i specifičnosti BiH, očekuje nas veliki rad, traženje kompromisa, ispunjavanje svih onih uvjeta koji su postavljeni pred nas Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i naravno sve ono što je pobrojano u uvjetima za svaku zemlju", izjavila je Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Osim na brojnim infrastrukturnim projektima, kako je dodala, BiH mora poraditi i na "reformi izbornog zakonodavstva, presudi Suda za ljudska prava (slučaj Sejdić-Finci), jer su to sve stvari koje su postavljene kao uvjeti i kriteriji".
Europska unija bi Bosni i Hercegovini trebala donijeti napredak i prosperitet, te pomoći u jačanju državnih institucija i daljnjoj izgradnji funkcionalnog sustava. BiH bi, kako tvrdi ministar Mirko Šarović, u Europsku uniju "unijela jednu složenu, multietničku zemlju, lijepu zemlju". "Vjerojatno bismo unijeli i dozu briga za sam EU, to je sigurno, jer bi više pozornosti trebali i morali posvetiti BiH, bremenitoj svim ovim problemima s kojima se danas suočava", zaključuje Šarović.
Nema komentara:
Objavi komentar